Preferencije klasične štednje među zemljama srednje i istočne Europe znatno se razlikuju. Tako je, primjerice, Austrijancima draža štednja na dulja razdoblja, između 2 i 4 godine, Rumunji vole fleksibilne, kraće rokove do 3 mjeseca, dok Česi preferiraju srednje razdoblje od otprilike dvije godine.

Prosječni Austrijanac svaki mjesec uštedi 190 eura, što prema statistikama OECD-a znači da štedi pet puta više od prosječnog Amerikanca i 10 puta više od prosječnog Kanađanina, pokazalo je istraživanje analitičara Erstea.Što se Češke tiče, tamošnji analitičar Martin Trechman kaže da je “kriza naučila Čehe da je važno štedjeti i graditi rezerve za nepredviđene okolnosti.” “Česi su se usmjerili na tradicionalne depozite za koje je sada državna garancija 50 tisuća eura. Ti depoziti su atraktivni zbog sigurnog povrata”, ističe Trechman.U Rumunjskoj pak jedva nešto više od polovice stanovništva koristi bankarske usluge. Na kraju 2008. samo je 15 posto stanovnika koji koriste bankarske usluge imalo neki oblik štednje, što je jedan od najnižih omjera u Europskoj uniji. Dolaskom globalne financijske krize primijećene su promjene u ovom trendu – “Rumunji se više brinu o stavljanju novca sa strane, što smo primijetili kroz povećan upliv depozita u našu banku. Naš svaki četvrti klijent sada ima oročena sredstva, a u prvih pet mjeseci ove godine zabilježili smo 11 postotni rast depozita”, izjavio je Sorin Mittelu, direktor razvoja poslovanja u Banca Comerciala Romana. Kaže da su rokovi oročenja do 3 mjeseca još uvijek najpopularniji jer klijenti žele imati mogućnost pristupa novcu.