Argentinska država obvezala se u potpunosti otplatiti 6,7 milijardi dolara glavnice koje još duguje drugim državama nakon krize koja ju je pogodila 2001. i 2002., objavio je BBC News.

Predsjednica Christina Fernandez najavila da će za otplatu duga Agentina iskoristiti oko šestinu nacionalnih rezervi. Najnoviji potez otplate duga Pariškom klubu analitičari ocjenjuju pozitivnim uz opasku da bi to moglo potaknuti interes ulaganja u Argentinu. “Činjenica jest da taj potez pokazuje volju i namjeru da se dug vrati”, rekao je BBC Newsu analitičar Alaria Ledesme Christian Reos, dodavši da bi to konkretno moglo argentinskim kompanija donijeti zaduživanje po nižim kamatnim stopama. I najveće svjetsko gospodarstvo, ono američko, pozdravilo je namjeru jednokratne otplate duga. Glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova Sean McCormac kazao je “da je to važan korak u konsolidaciji agentinske pozicije na međunarodnim financijskim tržištima”. Kriza iz 2001. stajala je argentinsko gospodarstvo rekordnih 95 milijardi dolara, a da bi vratila dug, vlada u Buenos Airesu u toj se vrijednosti zadužila na tržištu obveznica. Bivši predsjednik Argentine Nestor Kirchner uspio je restrukturirati veći dio duga te otplatiti novac posuđen od Međunarodnog monetarnog fonda, no dug Pariškom klubu ostao je netaknut. Iako je novac posuđen od privatnih investitora Buenos Aires brzo otplatio, ti su se ulagači morali zadovoljiti s daleko nižim otplaćenim iznosima koji su u pojedinim slučajevima bili čak i niži od vrijednosti glavnice koju su posudili. Nakon završetka krize argentinska se ekonomija oporavila i bilježi visoke stope gospodarskog rasta, no i pred njom je sve veća neizvjesnost u vezi s budućim kretanjem inflacije. Inače, Pariški klub čine bogatije zemlje koje izravno kreditiraju vlade siromašnijih zemalja, a klub čine Velika Britanija, Njemačka, SAD, Japan, Francuska i Australija.