Na svjetskim valutnim tržištima euro je i prošloga tjedna, već petoga zaredom, oslabio prema dolaru, jer je američko gospodarstvo u boljoj formi nego europsko, koje bi moglo ostati u recesiji dulje nego što se mislilo.

Tečaj eura prema američkoj valuti oslabio je prošloga tjedna 0,2 posto, na 1,2999 dolara, a tijekom tjedna zaronio je na samo 1,2955 dolara, najnižu razinu od prosinca prošle godine. U odnosu na japansku valutu, cijena eura skočila je, pak, 2,5 posto, na 124,85 jena. I dolar je ojačao prema japanskoj valuti, i to za 2,7 posto, na 96,00 jena, a u jednom je trenutku dosegnuo i 96,54 jena, najvišu razinu od kolovoza 2009. godine.

Jačanje dolara prema euru zahvaljuje se snažnijem rastu američkog gospodarstva nego europskoga. Na kupnju dolara ulagače su ponajviše potaknuli znatno bolji podaci s američkog tržišta rada nego što se očekivalo. U veljači je u SAD-u broj zaposlenih povećan za 236.000, dok se očekivalo 160.000. Pritom je stopa nezaposlenosti pala sa 7,9 na 7,7 posto, najnižu razinu od prosinca 2008. godine.

Pojedini analitičari smatraju da bi ti podaci mogli potaknuti špekulacije da će američka središnja banka Fed obuzdati svoju ultra blagu monetarnu politiku i prije nego što se očekivalo. "S obzirom da je američko gospodarstvo u puno boljoj formi nego europsko, dolaru to može ići na ruku", kazao je Paul Robson, valutni strateg u banci RBS.

I dok se oporavak američkog gospodarstva ubrzava, nakon anemičnog rasta krajem prošle godine, eurozoni prijeti nastavak recesije. Europska središnja banka snizila je u četvrtak prognoze za gospodarstvo eurozone, pa sada u ovoj godini očekuje pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u rasponu od 0,1 do 0,9 posto, dok su se njezine ranije prognoze kretale u rasponu od minus 0,9 do plus 0,3 posto.

"Postupni oporavak trebao bi započeti u drugoj polovini ove godine, potpomognut jačanjem globalne potražnje i našom popustljivom monetarnom politikom", kazao je predsjednik ECB-a Mario Draghi na konferenciji za novinstvo. Euru je prošloga tjedna ponešto pomoglo samo to što je ECB ključnu kamatu ostavila nepromijenjenu na rekordno niskih 0,75 posto i nije signalizirala moguće smanjenje cijene novca u bliskoj budućnosti. No, očekivanja da bi ECB uskoro mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku nisu sasvim splasnula. Tim više što je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde kazala da bi ECB trebala smanjiti kamatne stope.

I u Japanu se očekuje daljnje labavljenje ionako labave monetarne politike, pa je to glavni razlog slabljenja jena. Doduše, čelnici japanske središnje banke nisu na ovotjednoj sjednici ništa mijenjali u monetarnoj politici, no uskoro bi trebalo doći do promjena na vrhu Bank of Japan, pa se očekuje agresivnije labavljenje politike kako bi se suzbila deflacija i potaknuo rast japanskog gospodarstva.

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana