Albanska se vlada nakon dužih pregovora odlučila spustiti poreznu stopu sa 20 na 10 posto i time uvela flat tax porezni sustav. Osnovna stopa poreza na prihod koja se prije kretala između pet i 25 posto već je promijenjena na fiksnih 10 posto. U kolovozu je premijer Sali Berisha izjavio kako će država strane investitore privući simboličnim cijenama od jednog eura ako odluče ulagati u Albaniju. Za jedan će euro biti prodane koncesije za zdravstvenu skrb, edukaciju, vodoopskrbu, čistoću, infrastrukturu te proizvodnju energije i sirovina. Prepolovljavanje korporativnih poreza zasigurno će, smatraju stručnjaci, dovesti do proširenja deficita nacionalnog proračuna u koji se već sada kronično ne ulaže zbog visoke stope nezaposlenosti, ali i poreznih obveznika koji ga ne plaćaju. Država se već povukla iz financiranja gotovo svih javnih službi poput zdravstva, školstva i infrastrukture. Svaki daljnji pad nacionalnog budžeta, slažu se analitičari, samo će pogoršati ionako lošu financijsku situaciju te zemlje. Glavne žrtve novonastale situacije bit će, dakako, oni koji ostvaruju najniže prihode jer će upravo oni financirati državu umjesto onih s visokim plaćama ili kompanija. Drugi je problem svakako nezaposlenost koja je, iako procjene govore da se kreće oko 10 do 15 posto, mnogo veća jer se nezaposlenima ne smatra golem broj ljudi koji žive na iznimno maloj socijalnoj pomoći.
Berishina vlada želi privući strane investitore, no analitičari procjenjuju da će se povećati proračunski deficit
Albanska se vlada nakon dužih pregovora odlučila spustiti poreznu stopu sa 20 na 10 posto i time uvela flat tax porezni sustav. Osnovna stopa poreza na prihod koja se prije kretala između pet i 25 posto već je promijenjena na fiksnih 10 posto. U kolovozu je premijer Sali Berisha izjavio kako će država strane investitore privući simboličnim cijenama od jednog eura ako odluče ulagati u Albaniju. Za jedan će euro biti prodane koncesije za zdravstvenu skrb, edukaciju, vodoopskrbu, čistoću, infrastrukturu te proizvodnju energije i sirovina. Prepolovljavanje korporativnih poreza zasigurno će, smatraju stručnjaci, dovesti do proširenja deficita nacionalnog proračuna u koji se već sada kronično ne ulaže zbog visoke stope nezaposlenosti, ali i poreznih obveznika koji ga ne plaćaju. Država se već povukla iz financiranja gotovo svih javnih službi poput zdravstva, školstva i infrastrukture. Svaki daljnji pad nacionalnog budžeta, slažu se analitičari, samo će pogoršati ionako lošu financijsku situaciju te zemlje. Glavne žrtve novonastale situacije bit će, dakako, oni koji ostvaruju najniže prihode jer će upravo oni financirati državu umjesto onih s visokim plaćama ili kompanija. Drugi je problem svakako nezaposlenost koja je, iako procjene govore da se kreće oko 10 do 15 posto, mnogo veća jer se nezaposlenima ne smatra golem broj ljudi koji žive na iznimno maloj socijalnoj pomoći.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu