Hrvatska poštanska banka je u prvom polugodištu 2006. godine ostvarila rast bilance od 39 posto u odnosu na kraj 2005. godine, dok je dobit prije oporezivanja u istom razdoblju iznosila 67,5 milijuna kuna, objavljeno je na jučer održanoj konferenciji za novinare. Prema riječima predsjednika uprave banke Josipa Protege, ne može se izdvojiti nešto posebno kao glavni razlog ovako dobrih rezultata zbog toga što je banka znatno napredovala u svim segmentima poslovanja, rastu svih depozita, a dizajnirani su i specifični novi proizvodi koji odgovaraju potrebama klijenata banke. O stvarnoj uspješnosti i prodornosti u poslovanju mnogo govori i činjenica da je već sada dosegnuta razina rasta poslovanja predviđena za kraj ove godine.

Rast aktive
Prema ostvarenim polugodišnjim rezultatima poslovanja banaka, udio Hrvatske poštanske banke u ukupnoj aktivi banaka u Hrvatskoj dosegao je 3,65 posto i prešao “magičnu” razinu od 10 milijardi kuna. Banka je u istom razdoblju ostvarila 54,2 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. Ukupni depoziti banke porasli su za 36,1 posto u odnosu na kraj 2005. godine i iznose 6,8 milijardi kuna, pri čemu su oročeni depoziti rasli za više od 80 posto, dok su depoziti po viđenju porasli za više od 16 posto. Glavnim razlogom takvog rasta Protega vidi konkurentnost kamatnih stopa na štednju koju HPB nudi svojim štedišama iako nije zanemariva ni veća sklonost štednji hrvatskih građana. Ukupni krediti klijentima gotovo su udvostručeni i njihovo povećanje za prvih šest mjeseci ove godine iznosilo je 94,3 posto u odnosu na kraj 2005. godine, pri čemu krediti pravnim osobama iznose 4,5 milijardi kuna, što je povećanje od 114,6 posto, dok krediti stanovništvu iznose 1,3 milijarde kuna, što čini povećanje od 43,8 posto. Prihodi od kamata veći su za 30 posto u odnosu na isto razdoblje 2005. godine. HPB-ovo društvo za upravljanje investicijskim fondovima, HPB Invest, koji upravlja sa šest fondova, u prvoj je polovici ove godine pak zabilježio rast imovine pod upravljanjem za čak 153 posto, na 279 milijuna kuna, a taj je iznos do danas već povećan i na 350 milijuna kuna.Govoreći o pitanju koje je svima interesantno, spajanju s Croatia osiguranjem, Protega je izjavio kako još nisu poznati potencijalni modeli spajanja, a bit će predstavljeni tek potkraj rujna, nakon što završi evaluacija poslovanja obje kompanije. Modele koje će razviti konzultantska kuća Deloitte predstavit će zajednički obje kompanije pod pokroviteljstvom zajedničkog vlasnika. Croatia banka druga je domaća financijska institucija koja se već divje godine spominje u kontekstu pripajanja HPB-u, a danas je HPB četiri puta veći od Croatia banke. Kako je zasad prioritet HPB-a realizacija spajanja s CO, Croatia banka morat će pričekati, a hoće li se spajati s HPB-om, ovisi ipak o vlasnicima Croatia banke, rekao je Protega i dodao kako je još jedna od banaka koja je spominjana u kontekstu spajanja i/ili preuzimanja od strane HPB, Gradska banka Osijek, danas u stečaju i može se jedino dogoditi da je HPB kupi, ali to se još ne razmatra.

Stambenjaci dobro startali
Nova članica grupe HPB, stambena štedionica koja je počela s radom u travnju, također je zabilježila dobre prve rezultate, ali tek je za jesen planirana veća promotivna aktivnost štedionice pa će rezultati koji će biti poznati potkraj godine pokazati uspješnost nove ponude. Radi daljnjeg unaprjeđenja kvalitete poslovanja, banka je nastavila s proširenjem distributivne i poslovne mreže pa sada, uz dvije nove poslovnice otvorene u Makarskoj i Poreču, raspolaže s dvanaest poslovnica i šest podružnica, te 155 bankomata i 1361 EFTPOS terminalom instaliranim u poštanskim uredima i poslovnicama Fine.

Od početka rujna ‘napad’ na novac EU
HPB od početka rujna uvodi EU desk, koji će klijentima omogućiti komunikaciju s Europskom komisijom radi dobivanja sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije. Proširen je i asortiman proizvoda za stanovništvo kreditima za kupnju motornih vozila i plovila, nenamjenskim kratkoročnim kunskim kreditom za ljetni period i nenamjenskim gotovinskim kreditom namijenjenim klijentima banke – članovima Umirovljeničkog fonda koji su odabrali ubrzani model otplate udjela. Banka je obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima ponudila dugoročni kunski kredit do 200 tisuća kuna s kamatnom stopom od 6,49 do 8,49 posto i rokom otplate do sedam godina.