EN DE

Abu Dabi i Katar zajedno utemeljili fond od dvije milijarde dolara

Autor: Antonela Zečević
27. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Neki analitičari smatraju da povezivanje znači stvaranje ‘ujedinjene fronte’ zbog toga pritiska u SAD-u i EU

Tvrtka International Petroleum Investment Company (IPIC i Qatar Investment Authority (QIA), državni stabilizacijski fondovi iz Abu Dabija i Katara, najavili su joint venture u koji će uložiti dvije milijarde dolara i utemeljiti fond kako bi zajednički mogli investirati diljem svijeta. Direktor IPIC-a Hadem al-Qubaisi izjavio je da će razmatrati svaku mogućnost gdje se može zaraditi i stvoriti nova vrijednost, koja se može nalaziti bilo gdje na područjima od Bliskog istoka, Azije, Afrike, Europe ili SAD-a. Pritom je dodao da planiraju investirati u sve gospodarske grane, uključujući naftu i petrokemiju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Velika ulaganja
Za državni fond Abu Dabija, koji je najveći proizvođač nafte od svih sedam zemalja koje čine Ujedinjene Arapske Emirate, signal za pokretanje bila je namjera Uprave da nastavi svoje visokoprofilirane investicijske strategije, koje su pomalo zakazale nedavnom kupnjom udjela vrijednog 7,5 milijardi dolara u posrnuloj američkoj banci Citigroupu. Katarski je fond svoj interes našao u želji da stabilizira odljev američkih dolara zarađenih na nafti u akvizicije diljem svijeta. QIA također posjeduje udjele u J Sainsburyu kao i na Londonskoj burzi. Osim toga za Katar je ovo povezivanje motivirano i domaćim potrebama jer, kako posjeduje treće najveće rezerve nafte na svijetu, želi zadovoljiti rastuću potražnju za energijom u Abu Dabiju. Tako su dva državna fonda stvorila okvir za povećanje svoje trgovine plinom i benzinom. Analitičar Moody’sa za Bliski istok Tristan Cooper smatra da povezivanje reflektira dobre političke odnose kojima se moglo svjedočiti proteklih nekoliko godina što je na kraju moralo rezultirati usklađivanjem strategija dvaju malih emirata. Međutim, neki analitičari smatraju da takva povezivanja znače stvaranje “ujedinjene fronte” zbog toga što su se posljednjih nekoliko mjeseci našli pod povećalom svjetske, a pogotovo američke političke javnosti nakon što su ugrabili velike dijelove “zapadnih” kompanija koje su se našle u problemima nakon sloma tržišta drugorazrednih hipotekarnih kredita. Da takve investicije nisu sasvim bezazlene, pokazuje i podatak da je prošlog tjedna državni stabilizacijski fond iz Abu Dabija, koji samo u Sjedinjenim Državama kontrolira 800 milijardi dolara vrijednom imovinom, morao obećati Washingtonu da nema nikakvih geopolitičkih ciljeva koje želi ostvariti investicijama u SAD-u, ali i drugdje u svijetu.

Tvrtka International Petroleum Investment Company (IPIC i Qatar Investment Authority (QIA), državni stabilizacijski fondovi iz Abu Dabija i Katara, najavili su joint venture u koji će uložiti dvije milijarde dolara i utemeljiti fond kako bi zajednički mogli investirati diljem svijeta. Direktor IPIC-a Hadem al-Qubaisi izjavio je da će razmatrati svaku mogućnost gdje se može zaraditi i stvoriti nova vrijednost, koja se može nalaziti bilo gdje na područjima od Bliskog istoka, Azije, Afrike, Europe ili SAD-a. Pritom je dodao da planiraju investirati u sve gospodarske grane, uključujući naftu i petrokemiju.

Velika ulaganja
Za državni fond Abu Dabija, koji je najveći proizvođač nafte od svih sedam zemalja koje čine Ujedinjene Arapske Emirate, signal za pokretanje bila je namjera Uprave da nastavi svoje visokoprofilirane investicijske strategije, koje su pomalo zakazale nedavnom kupnjom udjela vrijednog 7,5 milijardi dolara u posrnuloj američkoj banci Citigroupu. Katarski je fond svoj interes našao u želji da stabilizira odljev američkih dolara zarađenih na nafti u akvizicije diljem svijeta. QIA također posjeduje udjele u J Sainsburyu kao i na Londonskoj burzi. Osim toga za Katar je ovo povezivanje motivirano i domaćim potrebama jer, kako posjeduje treće najveće rezerve nafte na svijetu, želi zadovoljiti rastuću potražnju za energijom u Abu Dabiju. Tako su dva državna fonda stvorila okvir za povećanje svoje trgovine plinom i benzinom. Analitičar Moody’sa za Bliski istok Tristan Cooper smatra da povezivanje reflektira dobre političke odnose kojima se moglo svjedočiti proteklih nekoliko godina što je na kraju moralo rezultirati usklađivanjem strategija dvaju malih emirata. Međutim, neki analitičari smatraju da takva povezivanja znače stvaranje “ujedinjene fronte” zbog toga što su se posljednjih nekoliko mjeseci našli pod povećalom svjetske, a pogotovo američke političke javnosti nakon što su ugrabili velike dijelove “zapadnih” kompanija koje su se našle u problemima nakon sloma tržišta drugorazrednih hipotekarnih kredita. Da takve investicije nisu sasvim bezazlene, pokazuje i podatak da je prošlog tjedna državni stabilizacijski fond iz Abu Dabija, koji samo u Sjedinjenim Državama kontrolira 800 milijardi dolara vrijednom imovinom, morao obećati Washingtonu da nema nikakvih geopolitičkih ciljeva koje želi ostvariti investicijama u SAD-u, ali i drugdje u svijetu.

Kina neće u naftu
Snažan rast ulaganja kineskih fondova izazvao je zabrinutost da takva ulaganja koriste za promoviranje službene politike što bi moglo izazvati ograničenje u ulaganjima. Kinezi su na sebe privukli pozornost kada je njihov 200 milijardi dolara vrijedan fond uložio pet milijardi u Morgan Stanley. To je izazvalo američke zakonodavce na traženje službene potvrde da ta ulaganja nisu u svrhu ostvarivanja političkih ciljeva. Zbog toga je Peking obećao da će kupovati samo manjinske udjele te da će izbjegavati sektore energije i telekomunikacija.

OECD protiv ograničenja ulaganja državnih fondova

Čelnik Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) poručio je da nema potrebe ograničavati ulaganja državnih fondova dokle god su ona motivirana zaradom, a ne politikom. OECD nije utvrdio dokaze koji bi ukazivali da su državni fondovi djelovali radi ostvarivanja političkih ciljeva, kazao je Angel Gurria. Snažan rast ulaganja takvih fondova kojima upravlja Kina i ostale vlade azijskih i bliskoistočnih zemalja izazvao je zabrinutost da bi se oni mogli koristiti u svrhu promoviranja službene politike te su potaknula pozive za mogućim uvođenjem ograničenja za takva ulaganja.




Autor: Antonela Zečević
27. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close