U roku od 60 dana Hrvatska bi trebala dobiti prvu nacionalnu strategiju razvoja umjetne inteligencije (AI). Politički je to dokument koji je nužno donijeti želi li Vlada privatnim i javnim tvrtkama i državnoj upravi, otvoriti put do više od 2,5 milijardi eura subvencija namijenjenih isključivo poticanju primjene AI-a.

Uz razvoj superračunala (2,7 mlrd. eura), upravo su subvencije za AI najobilniji novi izvor "besplatnih" sredstava za visokotehnološki razvoj u EU do 2027. Vlado Rendulić, član Uprave APIS IT-ja i član radne skupine za izradu strategije plan Vlade otkrio je u srijedu na HUP-ovu predstavljanju dokumenta Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku. "Ne mogu govoriti uime Vlade, a formalno nisam ni predstavnik Ministarstva gospodarstva, no kao netko tko je upućen u tijek i razvoj tog dokumenta mogu reći da će prijedlog nacionalne strategije AI-ja biti gotov do kraja studenog", kaže Rendulić.

Mjesto i trenutak njegove objave nisu slučajni. HUP je odlučio objaviti dokument o potencijalu AI-ja, jer je Vlada na izradu prve hrvatske AI strategije pozvala sve segmente društva osim privatnih poduzetnika. Nadalje, ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je da će strategija biti gotova do sredine godine, a iako je rok probijen, poslodavcima nije dana informacija kako se i kojim tempom radi na njoj. Štoviše, na predstavljanju u HUP-u je najavljen dolazak državnog tajnika Ministarstva gospodarstva Marija Antonića, ali se pojavio Vlado Rendulić, koji, između ostalog, ima bogato iskustvo u kriznom menadžmentu.

Rendulić je dodao da Vlada po EU preporukama radi plan ulaganja i konkretnih akcija po pitanju AI-ja. Kad inicijalni dokument bude gotov, tvrdi, otvorit će se rasprava i s privatnim sektorom. U HUP-u su vrlo skeptični, razloga je mnogo. Vlada se Unijinom AI partnerstvu priključila tek u srpnju, kao jedna od tri zadnje članice koje su pokazale interes, a čemu su prethodile oštre kritike iz gospodarstva.

A onda je prije tjedan dana IMD objavio da je Hrvatska na globalnoj ljestvici digitalne konkurentnosti pala za čak sedam mjesta i sad je 51. U uvodu HUP-ova AI dokumenta Boris Drilo, član Uprave HT-a za tehniku i predsjednik udruženja HUP-ICT-a navodi da je digitalna ekonomija još prije tri godine činila 5% hrvatskog BDP-a (težila 18 mlrd. kuna), a da bi do 2025. po procjeni McKinseyja mogla narasti na 16% BDP-a (80 mlrd. kuna). No, to ovisi o rastu produktivnosti, tj. o AI-ju.

"Naprednim digitalnim tehnologijama bit će moguće automatizirati do 52% svih radnih sati u Hrvatskoj", navodi Drilo. Poslodavci su uvjereni da je to jedan od primjera zašto se s AI strategijom kaska. Milan Račić, suosnivač i direktor razvoja hrvatskog robotičkog startupa Gideon Brothersa kaže da kod AI-ja postoje i teme koje političari ne vole. "Moramo biti iskreni i reći građanima da zbog AI-ja nekih radnih mjesta više neće biti, treba ih na to pripremiti, ponuditi im novu perspektivu, a ne šutjeti o tome! Mislim da je razvoj AI-ja veći i od nove generacije komunikacija, jer ulazi u sve operacije i sve procese", zaključuje Račić.