Humanoidni roboti od početka 2020-ih sve intenzivnije prelaze iz faze tehnoloških demonstracija prema pokušajima stvarne poslovne primjene, no stručnjaci upozoravaju da između impresivnih prototipova i njihove pouzdane uporabe u kompanijama još uvijek postoji niz tehničkih i regulatornih prepreka.

O mogućnostima i izazovima razvoja humanoidnih robota te tehnološkoj infrastrukturi potrebnoj za njihovu primjenu na poslovno-tehnološkoj NT konferenciji u Portorožu govorili su Dušan Jovičić, vodeći inženjer te Bjorn Bračko, inženjer za integraciju umjetne inteligencije iz tvrtke Comtrade System Integration.

Pitanje pouzdanosti

“Budućnost robotike neće odrediti samo fizičke mogućnosti strojeva, već prije svega pouzdanost cijelog tehnološkog ekosustava koji ih pokreće. Riječ je o kombinaciji ugrađenog softvera, umjetne inteligencije, jezičnih modela, sustava za prepoznavanje i sintezu govora, računalne infrastrukture, sigurnosti i mrežne povezanosti”, poručio je Bračko.

Kako su istaknuli iz Comtrade System Integrationa, računalna infrastruktura, uključujući grafičke procesorske jedinice (GPU), jedan je od ključnih elemenata potrebnih za razvoj AI sustava koji se primjenjuju i u robotskim platformama. Jovičić je pritom objasnio da Nvidijine tehnologije u tom području obuhvaćaju dva ključna segmenta – računalne sustave za razvoj AI modela te modele za razvoj autonomnih robotskih sustava.

Prvi se odnosi na razvoj privatnih AI okruženja uz pomoć Nvidia grafičkih kartica za pokretanje AI modela, dok drugi uključuje foundation modele i platforme poput Nvidia GR00T-a i Cosmosa, koji služe za simulaciju, treniranje i razvoj autonomnih robotskih sustava.

“Kod razvoja robotskih sustava nije ključan samo hardver, već i razvojni ekosustav koji obuhvaća modele, alate za simulaciju i infrastrukturu potrebnu za treniranje i primjenu autonomnih rješenja”, pojasnio je Jovičić.

Upravo u tom dijelu svoju ulogu vidi tvrtka Comtrade System Integration, koja ne proizvodi robote, no povezuje tehnološke komponente potrebne za njihovu primjenu.

OSIGURAJTE ULAZNICU

Još dva dana do Smart Industry 2026. – pogledajte tko su govornici

Kaić s velikom misijom

Ovaj mali brod čuva veliko blago koje ne smijemo izgubiti

Takva rješenja nisu vezana uz jednog proizvođača, već se mogu primijeniti na različite robotske platforme. Kao primjer Jovičić je naveo kineske proizvođače Agibot i Unitree, čiji se roboti mogu nadograditi softverskim rješenjima i prilagoditi potrebama pojedinog korisnika.

Kompanija je dio Comtrade grupacije sa sjedištem u Beogradu, a bavi se razvojem IT infrastrukture, cloud tehnologija, umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i integracijom poslovnih sustava. Među javno poznatim korisnicima njihovih usluga su Triglav, NLB i Petrol.

Iako razvoj humanoidnih robota brzo napreduje, do njihove šire primjene potrebno je riješiti niz tehničkih pitanja. “Roboti i dalje imaju određene limite, osobito kada je riječ o zglobovima, baterijama, mogućnostima autonomnog kretanja, ali i samom dizajnu. Također, postavlja se pitanje treba li humanoidni robot uopće imati vidni sustav nalik ljudskom, s dvije kamere, ili bi mu veći broj kamera omogućio precizniju percepciju prostora i širu primjenu u različitim okruženjima”, kazao je Jovičić.

Unatoč tome, očekuje da će razvoj autonomnih sustava u sljedećih tri do pet godina donijeti značajne promjene u primjeni humanoidnih robota. Kompanijama neće biti dovoljna tek komunikacija s robotom – očekivat će konkretnu vrijednost, odnosno strojeve koji mogu samostalno obavljati zadatke, snalaziti se u prostoru i precizno izvršavati određene radnje.

Prve konkretnije primjene, smatra Jovičić, mogu se očekivati u sektorima poput osiguranja, bankarstva i telekomunikacija, gdje bi roboti mogli preuzeti dio komunikacije s korisnicima. Za složenije zadatke, poput, na primjer, rada na benzinskim postajama, ključni izazovi ostaju sigurnost, regulatorni okvir i pouzdanost sustava.

Što s viškom topline

“Prije nego što robot dođe na benzinsku postaju i samostalno komunicira s korisnikom, mora biti riješeno pitanje sigurnosti i pravnog okvira. Nije isto napraviti demonstraciju u kontroliranom okruženju i pustiti robota u stvarni svijet”, naglasio je.

Jedan od izazova je i upravljanje toplinom koju stvaraju robotski sustavi. Jovičić je upozorio kako temperatura unutar pojedinih dijelova robota, poput zglobova i motora, tijekom rada može doseći i oko 140 stupnjeva Celzijevih. Zato će prije njihove šire primjene biti nužno razviti učinkovita rješenja za hlađenje te zadovoljiti stroge sigurnosne i industrijske standarde.

Na globalnom tržištu robotike Kina trenutačno ima najveću prednost, smatra Jovičić, zbog ranijih ulaganja, snažne proizvodne baze i razvijenog lanca dobave. “Kina je na globalnom tržištu robotike definitivno ispred Amerike i Europe, prije svega zato što je mnogo ranije počela s njezinom širokom primjenom.

U Europi postoji niz kompanija koje razvijaju humanoidne robote, među ostalim, u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, no one trenutačno nisu na istoj razini skalabilnosti, proizvodnih kapaciteta i tržišne zrelosti kao kineske kompanije. U mnogim slučajevima europske tvrtke razviju ideju i dizajn, a proizvodnja i sklapanje robota povjerava se kineskim proizvođačima koji izrađuju cjelovita rješenja prema njihovim potrebama”, rekao je.

Kineska prednost je i u proizvodnji ključnih komponenti, uključujući čipove i rijetke metale. Kao važno regionalno središte razvoja robotike Jovičić je izdvojio Srbiju, gdje su, kako dodaje, otvorene dvije tvornice kineskih proizvođača.

“Naša platforma može se nadograditi na bilo kojeg proizvođača robota. Ne proizvodimo same robote, ali možemo osigurati cijeli sloj koji dolazi iznad toga – od softvera, integracije, upravljanja robotom, mreže i sigurnosti do prilagodbe rješenja potrebama pojedinog korisnika”, zaključio je.