Daytona je postala treći hrvatski jednorog, nakon Rimca i Infobipa, dosegnuvši valuaciju od milijardu dolara nakon investicijske runde od 60 milijuna dolara. Tvrtka, koju su osnovala tri domaća poduzetnika, objavila je i rast prihoda od 25 puta u ovoj godini.

Sa sjedištem u San Franciscu i uredima u Zagrebu i Splitu, Daytona razvija tehnologiju koja AI agentima omogućuje izvršavanje zadataka u digitalnim okruženjima. Velik dio pozornosti u razvoju umjetne inteligencije dosad se usmjeravao na modele i računalnu snagu potrebnu za njihovo treniranje, a sve više se računa na rast potražnje za fzahvaljujući kojoj će agenti moći obavljati konkretne poslove.

Sa suosnivačem i glavnim izvršnim direktorom Ivanom Burazinom razgovarali smo o tome što stoji iza naglog rasta kompanije, kako su se odlučili na strateški zaokret te u što će uložiti sredstva prikupljena posljednjom investicijskom rundom.

Daytona je u 2026. zabilježila rast prihoda od 25 puta. Odakle dolazi najveći rast?

Agenti su ove godine prestali biti demo i počeli raditi pravi posao. Agent koji piše i pokreće kod, koristi preglednik ili radi u nekom programu treba računalo, jednako kao čovjek. Mi mu to računalo dajemo, i to u 60 milisekundi. Rast dolazi s dvije strane. Laboratoriji poput Mete i Coherea treniraju i testiraju modele u našim ‘sandboxima’, a tvrtke poput Writera, Claya ili n8n-a puštaju agente u stvarne proizvode. Najvažniji podatak nije novi kupac nego postojeći: kupci od prije šest mjeseci danas kod nas troše gotovo tri puta više. Potražnja ne raste linearno nego eksponencijalno. Tržište je dosad gledalo samo GPU-ove, gdje agent razmišlja. Sljedeći val je infrastruktura gdje agent radi.

Daytona je nakon investicijske runde serije B dosegnula valuaciju od milijardu dolara. Osim same brojke, što mislite da investitori prepoznaju u Daytoni?

Investitori vide da je agentu potreban drugačiji cloud od onoga koji imamo danas. Postojeći je izgrađen za servise koji rade mjesecima. Agent pokreće tisuće kratkih poslova koje nitko nije unaprijed planirao: računalo mu se mora upaliti u milisekundama, zapamtiti stanje, kopirati se u stotinu paralelnih verzija i nestati kad je posao gotov. Šire tržište to još gleda kao ‘sandbox’, tehnički detalj. Mi u tome vidimo novu kategoriju clouda. Zato mi puno znači što su u rundu ušli Patrick Collison, Tobi Lütke ili Eric Yuan, ljudi koji su sami izgradili generacijske kompanije. Detalje valuacije prije investicije i udjela ne objavljujemo, ali reći ću da je velika većina runde, oko 50 od 60 milijuna dolara, došla od postojećih investitora. Oni nas najbolje poznaju.

Daytona je napravila značajan strateški zaokret, od razvojnih okruženja za programere prema infrastrukturi za AI agente. Što vas je uvjerilo da je riječ o znatno većoj poslovnoj prilici i koji je bio najteži kompromis koji ste morali napraviti pri donošenju te odluke?

Uvjerila nas je jednostavna računica. Programera na svijetu ima nekoliko desetaka milijuna, a agenata će biti milijarde. Ako svakom agentu treba računalo, to je neusporedivo veće tržište. Kompromis je bio brutalan. Postojeće kupce praktički smo prepustili konkurenciji, sve izgradili ispočetka i krenuli dalje s otprilike tri mjeseca prihoda na računu. Kad se odlučiš na takav potez, nema polovičnog rješenja: ili ideš ‘all-in’ ili ne ideš. Danas je jasno da je to najbolja odluka koju smo donijeli, ali tada je to bio skok bez mreže.

AI agenti se sve više pomiču iz faze eksperimentiranja u stvarnu poslovnu primjenu, gdje vidite najveću priliku za Daytonu u iduće tri godine? Što će razlikovati kompanije koje će je uspjeti iskoristiti?

Najveća prilika je produkcija. Danas velik dio potražnje dolazi od treniranja i evaluacije modela. U sljedeće tri godine svaka ozbiljna tvrtka imat će tisuće digitalnih radnika, i svakom će trebati vlastito sigurno računalo, dozvole i resursi. Zato gradimo Agent Cloud: ne samo ‘sandbox’, nego računala, preglednike, pohranu i sve drugo što agentu treba za posao, na Linuxu, Windowsu, macOS-u i GPU-ovima. Pobijedit će oni koji grade za agente, a ne oni koji ljudsku infrastrukturu samo prilagode agentima. Agentu trebaju stvari koje čovjeku nikad nisu trebale, primjerice da se kopira u tisuću verzija ili vrati u ranije stanje.

ZAGREB FINANCIJSKI FORUM

Ćorić, Primorac i vodeći bankari: Zagreb otvara velike financijske teme

crm alati

„Problem nije u trudu prodavača, nego u tome što im sustav ne pomaže”

Tržište infrastrukture za umjetnu inteligenciju privlači velike tehnološke kompanije s golemim resursima. Kako planirate izgraditi dugoročnu konkurentsku prednost? Što bi Daytonu učinilo teško zamjenjivom?

Veliki cloudi to mogu napraviti, ali morali bi u sebi izgraditi novu kompaniju. Njihova infrastruktura optimizirana je za maksimalnu iskorištenost dugotrajnih servera, a ne za milijune računala koja se pale u milisekundama i traju nekoliko minuta. Naša prednost su brzina, fokus i to što smo jedini koji na jednoj platformi imaju Linux, Windows, macOS i GPU okruženja. Teško zamjenjivim čini nas to što smo duboko u radnim procesima kupaca. Writer je prije nas sam održavao vlastitu platformu, a kod nas je u jednom mjesecu pokrenuo 300 tisuća ‘sandboxa’. Kad agenti tvrtke žive na tvojoj infrastrukturi, ne mijenjaju te zbog nekoliko posto niže cijene.

S obzirom na brz rast Daytone, kako usklađujete ulaganja u širenje poslovanja, privlačenje talenata i izgradnju dugoročno održive kompanije? Na koje se ključne poslovne pokazatelje oslanjate pri donošenju takvih odluka?

Najviše gledamo dvije stvari: koliko postojeći kupci rastu s nama i koliko dobro koristimo kapacitete, jer nam je računalna infrastruktura najveći trošak. Prosječni mjesečni NRR (zadržavanje neto prihoda, op.a.) nam je oko 135 posto, pa znamo da je rast zdrav i da ne ovisi samo o novim kupcima. Novac iz runde dijelimo na dvije strane. Jedan dio ide u ljude, ponajviše u prodaju i inženjering, a drugi u infrastrukturu, jer potražnja raste brže od ponude. Danas nas je oko 35 i želimo do kraja godine doći na 50 do 60, u Zagrebu, Splitu i San Franciscu. Zapošljavamo pažljivo jer mali tim izvrsnih ljudi pobjeđuje veliki tim prosječnih.