Na sastanku vođa zemalja skupine G8 u L’Aquili, u petak je dogovoreno da će se 20 milijardi dolara kroz tri godine u siromašne zemlje koje su najviše pogođene ekonomskom krizom. Novac će se uložiti u pomoć u hrani ali i u razvoj poljoprivrede. No ta su sredstva kap u moru naspram stvarnih potreba Afrike. Sredinom lipnja na sastanku ministara G8, čelnica UN-ovog programa za hranu (WFP), Josette Sheeran iznijela je podatak o rastu broja gladnih u svijetu koji se za vrijeme globalne krize popeo na 105 milijuna. Ta je brojka porasla za gotovo 4 milijuna od kraja prošle godine. Profesor ekonomije na sveučilištu Columbia i autor knjige “Kraj siromaštva”, Jeffery D. Sachs naglašava kako je za globalna rješenja za siromaštvo, proizvodnju hrane i razvoj novih čistih tehnologija zahtijevaju godišnja ulaganja od oko 350 milijardi dolara ili 1 posto BDP-a bogatih zemalja.

Problem pod nadzorom
Do 2050. godine biti će potrebno uzgojiti dva puta više hrane nego što se proizvodi danas u svijetu, za potrebe 9 milijardi ljudi. Tolika količina hrane morati će biti proizvedena na istoj površini zemlje uz velika ulaganja, kako navodi časopis Popular Science. Znanstvenici rade na razvoju novih tehnologija i načinima kako bi barem stavili pod nadzor taj problem. Na taj način potiču drugu zelenu revoluciju, niz poljoprivrednih mjera koje su mehanizacijom i upotrebom raznih kemikalija u vrlo kratkom vremenu povećale količinu proizvodnje hrane. Uzgoj povrća u pustinji na prvi pogled se čini nemogućim pothvatom. Britanski dizajner Charlie Parton napravio je tri probna staklenika na područjima koja se nalaze na rubovima pustinje a ujedno su i u blizini oceana. Razvio je sustav koji omogućava štednju svježe vode za navodnjavanje, izbjegavanje skupog procesa desalinizacije vode i uzgoj povrća u pustinjskim dijelovima. Do staklenika u pustinjama se dovodi voda iz oceana pumpama. Voda hladi i vlaži zrak. Dok prolazi kroz staklenik se zagrijava i zasićuje biljke određenim hranjivim tvarima, zatim prolazi do kondenzatora koji slanu vodu pretvara u svježu. Svježa voda pohranjuje se u određenom spremniku i upotrebljava se za navodnjavanje staklenika. Parton traži lokaciju za svoj drugi projekt “Sahara Forest Project”. Svom dosadašnjem projektu staklenika dodat će koncept korištenja solarne energije. Solarna energija zagrijavat će višak vode, čija će para pokretati generatore. Tako će voda biti iskorištena za rad postrojenja.U narednih pet godina na tržištu bi se trebali naći solarni senzori za doziranje gnojiva, vlažnosti i temperature tla. Senzori koji se ukopavaju ispod površine tla, povezani su bežičnom tehnologijom u sustav kojim upravlja centralni kompjutor. U centralnom se kompjuteru sakupljaju rezultati mjerenja. U budućnosti će poljoprivrednici na taj način imati bolji uvid u stanje kod obrađivanja poljoprivrednih zemljišta te će im to omogućit da uštede do 1500 dolara mjesečno na umjetnim gnojivima i ostalim dodacima koji se nerijetko koriste u većoj količini nego što je potrebno.

Manje vode
Pedeset posto svjetskog stanovništva prehranjuje se rižom kao osnovnom prehrambenom, namirnicom. Znanstvenici iz najvećeg azijskog instituta za istraživanje riže u Manili istražuju kako da pomoću solarne energije naprave rižu koja raste brže. Primjenjujući biokemijsku metodu C4 znanstvenici pokušavaju naći rješenje za razvoj ove prehrambene namjernice u kojem bi za rast i uzgoj bilo potrebno manje vode. Tako bi se riža i slične biljke mogle uzgajati i na sušnim mjestima jer im za rast i razvoj ne bi trebala velika količina vode.Postotak stakleničkih plinova koje uzrokuju kemijska gnojiva iznosi 1.2 posto. Kemijska gnojiva sadrže čestice koje pomažu u stvaranju amino kiselina i staničnih stijenki, tvari važnih za izgradnju biljke. Molekularni biolozi i genetičari sa sveučilišta Michigan pronašli su koktel mikroorganizama koji smanjuju potrebu za kemijskim gnojivima. Mikroorganizmi iz zraka izvlače čestice koje se nalaze i u umjetnim gnojivima te na taj način utječu na smanjivanje upotrebe kemijskih gnojiva te povećavaju proizvodnju biljaka.Robotizacija je još jedan važan dio u poljoprivredi. Danas se još uvijek koristi ljudska snaga za sakupljanje plodova i nadzor na mnogim poljoprivrednim zemljištima. Robotizacija tog dijela posla mogla bi zamijeniti ljudsku snagu i na taj način brže i kvalitetnije obavljati posao. Time se dobiva i više obavljenog posla pa će si na taj način više ljudi moći priuštiti domaće uzgojeno voće i povrće.

Činjenice

Neuspjeh Zelene revolucije
Uvođenje hibrida, trostruko povećanje korištenja umjetnih gnojiva i intezivno navodnjavanje bile su metode “Zelene revolucije” koje su dale uspješne rezultate u zemljama diljem svijeta. U Africi “Zelena revolucija” nije polučila očekivani uspjeh i to dijelom upravo zbog raznolikosti poljoprivrednih sistema.

Sustav proizvodnje
U Africi ne postoji dominantan sistem poljoprivredne proizvodnje koji bi bio oslonac osiguravanju dovoljne količine hrane. Problem je i činjenica što je dominantan oblik poljoprivrede temeljne na navodnjavanju kišom

Nepostojeće tržište
Problematično je i nepostojanje funkcionirajućeg tržišta poljoprivrednih proizvoda na afričkom kontinentu. Osim toga nedovoljno se financira razvojne projekte, kao i primjenjena istraživanja u agronomiji. Uz sve to, problematična je dominacija isprane i nedovoljno plodne zemlje na afričkim poljima.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno