Da je kupovina stana u današnje vrijeme vrlo teško izvediva zadaća za mnoge, više nije tajna. Viši troškovi izgradnje i kamatne stope na hipotekarne kredite i porast kupovine stanova kao investicije doveli su do nevjerojatnih razina cijena u pojedinim zemljama EU-a, prenosi Euronews. Mađarska je tako zabilježila najveći rast cijena – stanovi su danas tri puta skuplji nego 2015. godine. U glavnom gradu Budimpešti, tako stan prosječno košta između 250.000 i 1,5 milijuna eura.

Poslovi

Hrvati u prosjeku rade 37,8 sati tjedno, a Nijemci i Danci između 30 i 34 sata

Mađarsku slijedi Island, gdje su cijene otprilike 2,5 puta više nego prije 10 godina. U glavnoj regiji, Reykjavíku i šest okolnih općina, stanovi su najskuplji, s prosječnom kupovnom cijenom oko 558.000 eura. U ostatku Europe također je zabilježen znatan porast cijena nekretnina u posljednjih devet godina. Litva, Portugal, Češka, Bugarska, Estonija i Poljska zabilježile su više nego dvostruki porast cijena.

Na dnu ljestvice nalazi se Finska, gdje cijene nekretnina nisu znatno više u odnosu na 2015. godinu. Ipak, postoje velike razlike u cijeni stanova u ruralnim područjima i primjerice u Helsinkiju. Prema nedavnom izvješću Global Property Guidea, pad finskog tržišta nekretnina, koji je započeo 2021. i donio godišnji pad cijena od 14 %, vjerojatno je dosegao dno. Očekuje se da će gospodarski oporavak poduprijeti postupni rast cijena nekretnina, uglavnom novoizgrađenih, dok će cijene rabljenih nekretnina porasti tek marginalno, za 1–3 % ove godine. Rabljeni stanovi u prosjeku koštaju 4.612 eura po kvadratnom metru, što za stan od 75 m2 znači 345.900 eura, dok je u Helsinkiju taj iznos bliži 400.000–500.000 eura. Izvan Europske unije, u Turskoj su cijene danas čak 17 puta više nego 2015. godine. U Istanbulu, dvosobni stan sada u prosjeku košta oko 120.000 eura.

Unajmljivanje kuće ili stana također je postalo znatno skuplje diljem Europe, iako su ti troškovi rasli sporije nego cijene nekretnina. Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, najamnine su u EU između 2010. i 4. kvartala 2024. porasle za 26,7 %. Neke su zemlje ipak zabilježile daleko veći rast najamnina. Estonija bilježi najveći porast – cijene najma više su od tri puta (+212 %) nego 2010., u Litvi su najamnine poskupjele 175 %, a na Islandu 120 %. U Mađarskoj su cijene najma više nego udvostručene (+114 %) u odnosu na 2010. Na dnu ljestvice je Grčka, gdje su najamnine 13 % jeftinije nego u istom razdoblju.

Svjetski dan poduzetnica

Izabrane najbolje poduzetnice i menadžerice u Hrvatskoj

Troškovi stanovanja, uključujući režije, također su znatno porasli u mnogim državama članicama EU-a. Između 2015. i ožujka 2025. ljudi u Estoniji zabilježili su najveći porast troškova stanovanja u cijeloj Uniji – plaćali su nešto više nego dvostruko u usporedbi s razinama od prije deset godina.
Slijede Poljska i Češka, gdje su troškovi stanovanja dosegli oko 180 % onih iz 2015. U prosjeku, u EU-u su ti troškovi porasli za više od 40 % u istom razdoblju. Najmanji rast zabilježen je u Španjolskoj, nešto iznad 20 %. No Albanija, koja je u postupku pristupanja EU-u, zabilježila je još manji porast. Uspoređujući troškove stanovanja s prosjekom EU-a, Irska je prema posljednjim podacima Eurostata (2023.) najskuplja zemlja.