U proteklih nekoliko desetljeća primjetan je porast broja žena na liderskim pozicijama. Preuzele su tako vođenje velikih i utjecajnih kompanija (GM, IBM, Lockheed Martin) i globalnih institucija (MMF, Europska središnja banka), a pokazalo se da današnje organizacije ne mogu sebi priuštiti da ignoriraju veliki potencijal žena i očekuju da budu konkurentne na globalnom tržištu. S druge strane, organizacije ne bi trebale ni uvoditi rodnu raznolikost zato što je takav trend, već zato što shvaćaju da žene u organizaciju donose različite vještine, perspektive i kulturološke uvide koji mogu dovesti do efikasnih rješenja za samu organizaciju.
Žensko liderstvo više nije samo tema znanstvenih radova već bitan dio javnog diskursa i fenomen kojem se poklanja sve više pažnje. Možda glavno pitanje nije zapravo zašto nema više žena na liderskim pozicijama, već zašto mnogi nesposobni muškarci postaju lideri? Stoga donosimo četiri inspirativne priče koje pokazuju kako žensko liderstvo u tradicionalnim “muškim” industrijama može drukčijim pristupm donijeti značajne promjene…
Mary Barra: žena koja je uspjela u ‘muškoj’ industriji
Mary Barra postala je izvršna direktorica General Motorsa 2014., kao prva žena na čelnoj poziciji jednog od tri najveća automobilska proizvođača u SAD-u. Barra je investirala milijarde dolara u razvoj električnih vozila, samovozećih automobila i uslugu dijeljenja vožnji Maven. U General Motorsu počela je raditi još 1980., kao studentica.
Preuzela je vodstvo tijekom turbulentnog razdoblja za tvrtku. Ubrzo nakon imenovanja, sudjelovala je u kongresnim saslušanjima o GM-ovom lošem rukovanju neispravnim prekidačima za paljenje ugrađenim u Chevrolet Cobalt, Saturn Ion i druga vozila, kvaru povezanom s više od 120 smrtnih slučajeva. GM je priznao svoju ulogu u neuspjehu u ranijem rješavanju problema i osnovao je kompenzacijski fond za žrtve.
Barra je vratila fokus na sigurnost, transparentnost i odgovornost, uvodeći nove sigurnosne mjere, uključujući kampanju “progovorite za sigurnost” kako bi potaknula zaposlenike da prijave nesigurne prakse. Barri je pripisana zasluga za vođenje GM-a kroz ono što je nazvano najvećom sigurnosnom krizom u njegovoj povijesti.
Kao izvršna direktorica, gurala je GM prema električnim, autonomnim i internetski povezanim vozilima dizajniranim za poboljšanje navigacije, sigurnosti i dijagnostike. Istovremeno se usredotočila na poboljšanje kvalitete vozila i revitalizaciju poznatih natpisnih pločica. Vodeći s direktivom “ne više loših automobila”, predvodila je napore za modernizaciju odjela Cadillac i Buick te sportskog automobila Chevrolet Corvette. Tvrtka je 2015., samo godinu dana nakon što je Barra preuzela vođenje, ostvarila rekordnu globalnu prodaju i neto prihod. Sljedeće godine izabrana je za predsjednicu odbora, a kasnije je usvojila rodno neutralnu titulu “predsjedateljice”.
General Motors je 2016. preuzeo tvrtku za robotske taksije Cruise, čineći je ključnim dijelom svoje strategije za autonomna vozila. Nakon niza sudara visokog profila, GM je 2024. zatvorio jedinicu i preusmjerio fokus na razvoj autonomnih tehnologija umjesto na upravljanje taksi službom. Godine 2021., pod Barrinim vodstvom, GM je postao prvi veliki američki proizvođač automobila koji je postavio cilj da do 2040. postane ugljično neutralan. Predvodila je obećanje tvrtke da će postupno ukinuti proizvodnju vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem i prijeći na potpuno električnu liniju vozila do 2035.
Od siječnja 2025., GM je ostao predan tim ciljevima dok su drugi proizvođači automobila, uključujući Ford Motor Company (F), Volvo i Jaguar Land Rover, odgodili svoje rokove, navodeći umjerenu potražnju potrošača za električnim vozilima i druge čimbenike.
Emma Walmslay: Od Oxforda do vrha farmaceutske industrije
Možda je jedan od zanimljivijih detalja iz biografije Emme Walmslay, aktualne direktorice GlaxoSmithKlinea njezino obrazovanje. Za magistarski studij odabrala je studiranje klasičnih i modernih jezika na Oxfordu, a dodiplomsko obrazovanje završila je na Christ Churchu, jednom od 32 oxfordska koledža. Nije beznačajno da je taj fakultet iznjedrio čak 13 britanskih premijera od ukupno 28 koliko ih je diplomiralo na Oxfordu. Emma Walmsley se tako upisala u društvo velikana koji su diplomirali na istom fakultetu – počevši od kralja Edwarda VII., znanstvenih umova Johna Lockea i Roberta Hookea preko pjesnika W.H. Odena i Louis Carroll. Emma Walmsley ušla je u povijest poslovnog svijeta kao prva žena na čelu farmaceutske tvrtke. Analitičari smatraju da je taj presedan signal da će GSK u narednom razdoblju u središte svog poslovanja staviti potrošačku djelatnost, prodaju i uslugu. Već u siječnju prve godine nakon promaknuća na mjesto direktorice, smijenila je 50 top menadžera. Stvorila je nekoliko novih funkcija i uloga unutar tvrtke poput voditelja digitalnog sektora i nekoliko tehnoloških službenika. Kao jedan od svojih poslovnih ciljeva postavila je razvoj novih lijekova.
Nije novo da su ljudi na tako visokim i odgovornim pozicijama iznimno uporni, dinamični i dobro se nose sa stresom. I kolege Emme Walmsley kažu da im je direktorica snažna i brza, dinamična te da ima “čelični fokus”. Vrlo je “osjetljiva” na talente i njezina je pažnja usmjerena na razvoj talenata, dok zna biti nemilosrdna prema svakome tko ne ispunjava zadatke i očekivanja.
Karijeru žene koja je dospjela do vrha jedne od najvećih farmaceutskih kompanija danas, pratio je privatni život u braku s četvero djece. Dinamična i poslovno orijentirana, Emma Walmsley proglašena je najutjecajnijom poslovnom ženom u 2018. po izboru časopisa Fortune, koja je uz novac, moć i ugled prije dvije godine osvojila i titulu Lady za doprinos farmaceutskoj industriji i poslovanju.
Ginni Rometty: Žena koja je transformirala IBM
Ginni Rometty, nekadašnja prva žena na čelu IBM-a, vodila je transformaciju ove kompanije u smjeru umjetne inteligencije i cloud tehnologija. Tijekom gotovo 40 godina, napredovala je od početne sistemske inženjerke do voditeljice globalne prodaje, marketinga i strategije prije nego što je konačno postala izvršna direktorica 100-godišnje tvrtke 2012.. Iskustvo odrastanja u obitelji bez oca motiviralo je Rometty da pokuša iskoristiti moć za opće dobro.
“Bez obzira koliko očajna situacija postane, svatko od nas u sebi ima moć stvoriti prilike za sebe, kao i za druge”, ističe. Rometty razmišlja o tome kako je pretvaranje nedaća u zagovaranje postalo vodeći princip u njezinom životu, čak i dugo nakon što je napustila izvršnu poziciju 2020. godine.
Vjeruje da naša moć s vremenom postaje sve snažnija – poput kamenčića bačenog u ribnjak, naše sfere utjecaja se samo šire. S iskustvom prelazimo iz “moći mene” u “moć nas”. Točnije, kada smo mladi, u školi i na početku svog radnog vijeka, više smo usmjereni na “mene”. U slučaju IBM-a, morala je donijeti neke teške odluke koje su zadovoljile potrebe više dionika, čak i ako je to značilo da će osobno biti kritizirana. Provela je puno vremena gradeći vjeru ljudi u budućnost IBM-a…
“Bila sam iskrena o tome zašto se trebamo promijeniti. Treći način provođenja promjena je fokusiranje ne samo na ono što se mora promijeniti, već i na ono što mora opstati. Transformacija se razlikuje od ponovnog otkrivanja; ključno je razumjeti koji elementi moraju ostati isti. U slučaju IBM-a, znali smo da nam je potrebna nova tehnološka platforma – u oblaku i za umjetnu inteligenciju. Ali nije nam bila potrebna nova svrha kao tvrtke; IBM-ova svrha oduvijek je bila biti ključan za naše klijente vođenjem njihovih složenih, kritičnih sustava”.
Koju god tehnologiju u oblaku stvorili, morala je činiti upravo to, održavati IBM ključnim za klijente. “Gdje god se nalazili, naučite biti olimpijski učenik. To je najbolja vještina koju ikada možete imati. U IBM-u će to na kraju postati ono zbog čega bismo promijenili naše zapošljavanje: sklonost učenju umjesto stvarnih vještina jer se stvari tako brzo mijenjaju”, zaključuje Rometty.
Jane Fraser provela najveću reorganizaciju u Citigroupu
Jane Fraser imenovana je nasljednicom izvršnog direktora Michaela Corbata 2020. godine, a ulogu je službeno preuzela u ožujku 2021. kao prva žena na mjestu izvršnog direktora Citigroupa u povijesti tvrtke. Bila je i prva žena na čelu neke velike banke s Wall Streeta.
Prije nego je postala izvršna direktorica Citigroupa, bila je predsjednica odbora banke, kao i izvršna direktorica Citijevog odjela Global Consumer Banking. Banci se pridružila 2004., a tijekom karijere vodila je odjele korporativne strategije i akvizicija tijekom posljednje velike financijske krize. Njezino vodstvo nije bilo revolucionarno samo u smislu rodnih barijera u financijskoj industriji, već i u njezinom pristupu ravnoteži između poslovnog i privatnog života te korporativnoj kulturi. Zalagala se za fleksibilne radne aranžmane, omogućujući zaposlenicima Citigroupa hibridni model rada, što je bilo posebno značajno tijekom pandemije Covid-19.
Mandat Jane Fraser kao izvršne direktorice Citigroupa obilježen je značajnim transformacijama i strateškim odlukama usmjerenim na modernizaciju banke i poboljšanje njezinog globalnog poslovanja. Od preuzimanja kormila u ožujku 2021., Fraser se usredotočila na transformaciju, pojednostavljenje i modernizaciju Citigroupa za digitalno doba, čineći ga vodećim bankarskim partnerom za prekogranične potrebe, globalnim liderom u upravljanju imovinom i cijenjenom osobnom bankom u SAD-u.
Fraserino vodstvo karakteriziraju teške, ponekad nepopularne odluke usmjerene na pojednostavljenje poslovanja i poboljšanje profitabilnosti banke i korporativne kulture. Njezini napori uključivali su izlazak iz neučinkovitih inozemnih maloprodajnih franšiza, ulaganje u sustave upravljanja rizicima, uklanjanje naknada za prekoračenje i postavljanje ambicioznih ciljeva za raznolikost i održivost.
Citigroup je pod njenim vodstvom započeo najveću reorganizaciju u gotovo dva desetljeća, uklanjajući upravljačke slojeve i konsolidirajući odjele kako bi se poboljšala učinkovitost i odgovornost. Ove promjene odražavaju Fraserinu predanost transparentnijoj i agilnijoj korporativnoj strukturi.
Njezin mandat bio je transformativan, označavajući ključnu promjenu u pristupu banke modernizaciji, raznolikosti i globalnom poslovanju. Kao prva žena izvršna direktorica velike banke s Wall Streeta, njeno vodstvo proteže se izvan Citigroupa, utječući na širu financijsku industriju i postavljajući presedan za buduće generacije.
Euromoney je nedavno proglasio Jane Fraser bankaricom godine zbog njezine odlučne akcije preoblikovanja Citija u jednostavniju i koherentniju banku, donoseći tvrtki novi poslovni zamah tijekom protekle godine.
“Bilo je to promišljeno putovanje”, rekla je Fraser za Euromoney o svojoj želji da promijeni Citi. “Znala sam da će to trajati više godina i znala sam da moram krenuti dalje: biti hrabra i donijeti teške odluke koje prije nisu donesene te ulagati koja bi bila teška za profitabilnost nekoliko godina, ali bi potom urodila plodom”.
Kako u Hrvatskoj stojimo po pitanju ženskog liderstva?
A kako sa ženskim vodstvom stojimo u Hrvatskoj? Postotak tvrtki sastavnica CROBEX-a koje u upravama nemaju niti jednu ženu lani se smanjio za 3 posto u odnosu na prošlu godinu. Takvih tvrtki, tzv. zero companies, u sastavu CROBEX-a je trenutačno 42 posto. Za usporedbu, svih 100 najznačajnijih tvrtki na Londonskoj burzi ima barem jednu ženu u upravi. Prema Direktivi o rodnoj ravnopravnosti na rukovodećim pozicijama koja će se implementirati u hrvatske zakone već sljedeće godine, jednu trećinu svih uprava trebale bi činiti žene. Direktiva nalaže da žene imaju najmanje 40 posto imenovanja u nadzornim odborima ili da čine barem prosječno 33 posto svih pozicija u nadzornim ili izvršnim odborima.
Cilj je uspostaviti transparentne procese zapošljavanja unutar tvrtki, osiguravajući da, u slučaju da kandidati imaju potpuno jednake kvalifikacije za radno mjesto, prednost ipak treba dati kandidatu manje zastupljenog roda. Tvrtke koje neće postizati cilj postavljen u ovoj Direktivi morat će dostaviti izvješće s pojedinostima razloga i navesti akcijski plan za smanjivanje rodne neravnopravnosti na rukovodećim pozicijama.
