Francuska napušta pravila o ograničavanju proračunskog manjka kako bi se pripremila za rat protiv terorista. Predsjednik François Hollande gornjem i donjem domu parlamenta najavio je u ponedjeljak kako sigurnost ima prednost pred pravilima Bruxellesa. Vitalni interesi Francuske su na kocki, dodao je Hollande.

 Zaokret u proračunskoj politici znači da će se suspendirati smanjenja obrambenog proračuna do 2019. jer se Francuska planira obračunati s islamističkim teroristima od zapadne Afrike, preko Magreba do Sirije i Iraka. Sigurnosni aparat stoga će zaposliti dodatnih 17.000 ljudi, od toga 5000 policajaca i žandara, 1000 carinika i 2500 zatvorskih čuvara. Ponovno naoružavanje Francuske tako će napore o dostizanju proračunskog manjka od tri posto BDP-a učinit će tek mrtvim slovom na papiru.

Europska komisija i dalje predviđa da će manjak u francuskoj riznici sljedeće godine iznositi 3,4 posto, a 2017. nešto nižih 3,3 posto. No, inozemni analitičari ističu kako je i bez nove obrambene politike bilo realno za očekivati da će Francuska proračunski manjak zauzdati tek na kraju desetljeća. Osim toga, dodatna ulaganja u obranu vjerojatno će javni dug s postojećih 96 posto BDP-a gurnuti preko 100 posto.

Francuska ekonomija polako se oporavlja od stagnacije zahvaljujući trima faktorima – monetarnim poticajima Europske središnje banke (ECB), s time povezanim slabim eurom te niskom cijenom nafte. Gospodarstvo je poraslo 0,3 posto u trećem tromjesečju, ali se stopa nezaposlenosti i dalje tvrdoglavo drži na prilično visokih 10,7 posto.  Brigitte Granville, profesorica na londonskom sveučilištu Queen Mary za britanski The Telegraph ističe kako Francuska već dugo gubi na konkurentnosti te da polako ide prema "ekonomskoj katastrofi".

Šteta od terora

Uništeno 53 milijarde dolara

Ekonomski efekti terorističkih napada dosegli su lani 52,9 milijardi dolara, najvišu razinu ikada, izračunao je Institut za ekonomiju i mir (IEP). Iznos je izračunat na temelju štete počinjene na infrastrukturi te povučenim ulaganjima. U odnosu na godinu ranije, šteta je viša čak 61 posto, ponajviše zbog uspona Islamske države te Boko Harama, islamističke organizacije aktivne u Nigeriji, Nigeru, Kamerunu i Čadu.