Zašto upravo na istoku Njemačke brojni ljudi biraju dijelom desnoekstremni AfD ili novu lijevo-populističku stranku BSW? Odgovor na to pitanje bi moglo dati godišnje izvješće povjerenika Savezne vlade za istok Njemačke koje je ovoga četvrtka predstavljeno u Berlinu.

Ovo je drugo izvješće o gospodarskom i društvenom razvoju na istoku Njemačke koje je skupa brojnim gostujućim autorima sastavio povjerenik Carsten Schneider koji i sam potječe iz istočnonjemačke pokrajine Tiringije.

Njegov zaključak: Njemačka je “slobodna, ujedinjena i nesavršena”. Zemlja se znatno promijenila od 1990. godine, navodi Schneider. “Demokraciju samu po sebi favoriziraju kao glavni društveni model i na zapadu i na istoku zemlje, ali postoji nezadovoljstvo politikom i primjenom (odluka)”.

I 35 godina nakon pada Berlinskog zida postoje gospodarske razlike između istočnih i zapadnih pokrajina, ali je ukupno gledano dinamika rasta pozitivna, ističe Schneider. Većina ljudi na istoku zemlje, nastavlja on, procjenjuje svoje ekonomsko stanje kao dobro, ali smatra da politika za njih nema razumijevanja te demokratskim institucijama manje vjeruju nego građani na zapadu zemlje.

Strah od promjena
To u Lübbenu, gradiću u Brandenburgu, primjećuje i lokalni župnik Martin Liedtke. Atmosferu u svojoj župi opisuje ovako: “Ono što opažam je da se ljudi plaše promjena i da su ljudi prijemčivi za pozicije ili stranke koje obećavaju da jednostavno sve može ostati kako jest”. Župnik Liedtke kaže u razgovoru za DW da je na pokrajinskim izborima prije pet godina još bilo cool dati svoj glas za Zelene i zaštitu klime. Sada se sve vrti oko migracije, dodaje on: “A to opet dosta toga mijenja”.

Vladinog povjerenika za istok Njemačke Carstena Schneidera politički razvoj u istočnim njemačkim pokrajinama je “uplašio, otrijeznio i alarmirao”. U svome izvješću potvrđuje da su u svih pet istočnonjemačkih pokrajina plaće još uvijek niže nego na zapadu Njemačke. Ali se masivno investira, dodaje on, stopa nezaposlenosti je niska, a infrastruktura i javne usluge su dijelom razvijenije nego u zapadnim pokrajinama.

Šef Instituta njemačkog gospodarstva Michael Hüther piše u godišnjem izvješću da je istočna Njemačka od ujedinjenja 1990. prošla kroz “impresivan razvoj”. “Kolektivno nezadovoljstvo, koje se pokazuje na biralištima, na prvi pogled nije u skladu s gospodarskim uspjesima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Aktualna nesigurnost i zabrinutost ljudi u regijama koje su pogođene transformacijom doprinose u čitavoj zemlji podršci AfD-u”, kaže taj ekonomski stručnjak napominjući da je fenomen posebice izražen u regijama transformacije na istoku Njemačke.

Vladin povjerenik za istok Njemačke upućuje na to da trend biranja desnih populista nije ograničen na istočne pokrajine. I u Bavarskoj i Hessenu je AfD na pokrajinskim izborima ostvario jak rezultat. Ustvari, ističe Schneider, uopće više i ne postoji istočna Njemačka kao jedinstveni blok. Razvoji su regionalno vrlo različiti, kaže.

“Ako promatrate Njemačku s njezinih 16 pokrajina, onda su Mecklenburg-Zapadno Pomorje i Brandenburg aktualno pokrajine s najvećim gospodarskim rastom. Pored toga, aktualno izvješće pokazuje i da se cijelo njemački osjećaj jedinstva još nije etablirao te da i tu postoje razlike između istoka i zapada. Na istoku je osjećaj zajedništva slabiji nego na zapadu”, kaže on.

Kompromis, ne konsenzus
Teološki sociolog Detlef Pollack je u svom gostujućem komentaru u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) još u kolovozu napisao kako se na istoku zemlje razvila određena gluhoća naspram dijaloga. Za stranke političkog centra, poput demokršćana i socijaldemokrata, teško je utjecati na stavove ljudi na istoku Njemačke, napisao je taj sociolog.

Nešto drastičnije mišljenje o atmosferi na istoku Njemačke ima berlinski povjesničar Ilko-Sascha Kowalczuk koji se bavi povijesnim istraživanjima diktature u bivšem DDR-u i procesom ujedinjenja.

“Polazim od toga da dvije trećine istočnih Nijemaca imaju problem s demokracijom i slobodom”, ponovio je taj povjesničar u više intervjua i time izazvao debatu među istočnonjemačkim intelektualcima i političarima. Kowalczuk obrazlaže kako “ljudi na istoku do danas nisu shvatili da živimo u jednom društvu kompromisa, ne u društvu konsenzusa.”

Kratko prije objavljivanja izvješća povjerenika za istočnu Njemačku savezni kancelar Olaf Scholz je objavio pomirujuću videoporuku. U njoj ističe da se ne slaže s mišljenjem da je zemlja sada podijeljena nakon pokrajinskih izbora. Nijemce više toga ujedinjuje nego što ih razdvaja, poručio je Scholz.

“Često se mogu čuti samo ekstremna mišljenja. Ali nije stvar u tome tko viče najglasnije. Većina u društvenoj sredini je puno, puno veća. Puno je više razboritih i pristojnih”, poručio je njemački kancelar.

Vladin povjerenik za istok Njemačke zato zahtijeva – i od vlastitog šefa – da se tu “tihu sredinu društva” sada ojača. Ljudi, udruge, dragovoljci koji se na lokalnoj razini angažiraju da društvo funkcionira trebaju podršku, zaključuje Schneider.