Zapad ipak nije unedogled promišljao hoće li pomoći napadnutoj Ukrajini. Sa svakim danom od početka invazije poduzimaju se i uvode nove mjere kojima se upozorava ruskog predsjednika Vladimira Putina da promptno zaustavi ratne operacije.

Svaki paket mjera u javnosti je, istina, bio popraćen skeptičnim ocjenama kako je to vjerojatno sve od zapadnih sankcija.

Na to da je zbog različitih interesa, zapadnim liderima, prvenstveno onima u EU, u pravilu potrebno vremena da usuglase stajališta, računao je po svemu sudeći i sam Putin, no i Zapad iznenađuje, pa je uz prve blaže sankcije počeo posezati i za isključenjem iz SWIFT-a, i to ruske središnje banke, čime se paralizira Putinovu Rusiju u deviznom poslovanju.

Novi val

EU uvela nove sankcije Rusiji, poduzet će dosad nezabilježen korak, nisu zaboravili kazniti ni Lukašenka

Ipak su popustili

Njemačka napravila veliki zaokret po pitanju Ukrajine

Veliko je iznenađenje i da su se, unatoč ranijim nepokolebljivim stajalištima da neće naoružavati Ukrajinu, neke članice EU poput Njemačke, ipak odlučile pomoći ukrajinskoj vojsci s naoružanjem. Analitičari se slažu da su Ukrajinci brzo shvatili da im nitko neće ozbiljnije priteći u pomoć i da se mogu oslanjati na vlastite vojnike, a da će druge zemlje taktizirati čuvajući svoje gospodarske interese zbog velike ovisnosti o energentima iz Rusije. No, Putin svakim danom sve više gubi, a zapadne zemlje nastavljaju pooštravati ekonomske kazne s ciljem da, bez uključivanja u ratne sukobe, Putina izoliraju i ostave bez saveznika.

Nove sankcijske “artiljerije” još imaju na raspolaganju, a kako poručuje predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, razmatra se i značajnije pooštravanje međunarodnog odgovora u nakani da se osakate nakane Putina i naštete njegovoj sposobnosti da financira svoj ratni stroj i njegovo uništavanje Ukrajine. Cilj je, složni su europski i zapadni lideri, uništiti Putina.

Sada, Vladimira Putina se ne smatra liderom s kojim bi trebalo pregovarati.

Brojne zemlje EU, od Hrvatske, Italije, Austrije, Francuske, Belgije, Njemačke, Finske, Slovenije, Litve, Bugarske, Latvije, Estonije, do Češke i Poljske, obustavile su i zračni promet s Rusijom, dakle, počinje potpuna blokada Putina. A i prije nego su zapadne zemlje intervenirale sa svojim sankcijama, poruku Putinovoj politici dali su i pojedini bivši politički lideri i poslovni ljudi zaredavši ostavkama u nadzornim odborima ruskih tvrtki, a prvi među njima bio je nekadašnji talijanski premijer Matteo Renzi, odstupivši iz odbora direktora Delimobila, najveće ruske car-sharing kompanije, te bivši finski premijer Esko Aho koji se ekspresno povukao iz Uprave najveće ruske banke Sberbank.

Tko je sve na meti

U prvom valu sankcija EU, uz tristotinjak zastupnika u ruskom parlamentu Duma koji su dali potporu Putinu za kršenje međunarodnog prava i suvereniteta Ukrajine, na meti su se našli i pojedinci i banke, tvrtke i institucije koje za Putina imaju veliku važnost i oslonac su mu u ratu protiv Ukrajine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

EU svoje aktivnosti koordinira s partnerima iz NATO-a, G7, SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom, te Kanadom, Južnom Korejom, Japanom i Australijom.

Među poslovnjacima ili kako ih se naziva oligarsima, na “crnim listama” EU i zapadnih zemalja najprije su se našli Andrei Kostin, predsjednik Uprave VTB-a, Igor Shuvalov, predsjednik ruske državne razvojne banke VEB, Igor Rotenberg, većinski dioničar Gazproma i njegov ujak Boris Rotenberg, potom Banka Rossiya i njezin većinski dioničar Gennady Timchenko. Tu je i Petr Fradkov, CEO Promsvyazbanka, te Yevgeny Prigozhin i njegova najuža obitelj, u čijem je vlasništvu paravojna plaćenička vojska, poznata kao Wagner grupa, koja ratuje po cijelom svijetu, a inače slovi i kao “Putinov kuhar”, zbog biznisa s restoranima, u vlasništvu ima i agenciju Internet Research, kojom ga se povezivalo s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i posljednjim predsjedničkim izborima u SAD-u. Na listi su i brojne ruske banke i mahom državne tvrtke i institucije, uključujući i Nacionalni zdravstveni fond, te nacionalna televizijska kuća RT TV. Zapravo, sve velike financijske i gospodarske kuće koje sudjeluju u pomoći Putinu, financiranju vojske i obrambene proizvodnje, te energetskog sektora, ključnog za rusko gospodarstvo, označeni su kao nepoželjni za EU i ostale zemlje. A i Putinu i njegovom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu zamrznuta je imovina.

Presudit će mu oligarsi?

Poznavatelji prilika i povijesti Rusije reći će da je broj lidera koji su srušeni, kada su joj počeli štetiti, podug, a uvijek su im presudili velikaši. Sada bi to, kažu, mogli biti upravo oligarsi. Možda zato žestina udara Zapada na oligarhe i ima dubljeg smisla. Prvi od ruskih oligarha Mikhail Fridman, koji istina nije na ovoj listi, otvoreno poziva za kraj rata, odnosno agresije na Ukrajinu. Prema pisanju FT-a, kaže da je duboko povezan sa stanovnicima i Ukrajine, u kojoj je rođen, i Rusije, a sadašnji je sukob tragedija za sve strane. “Ova kriza će koštati živote i oštetiti dvije nacije koje su stoljećima bile bratske”, kaže Fridman, želeći se pridružiti onima koji odlučno žele kraj krvoprolića. Forbes je inače Fridmana svrstao na 128. mjesto najbogatijih ljudi na svijetu, bogatstvo mu je procijenjeno na 15,5 milijardi dolara.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i u jeku ruskih napada uporno poziva EU da Ukrajinu hitno primi u svoje članstvo. Iz EK je, inače, objavljen podatak da je s ciljem potpore reformama i ubrzanju gospodarskog rasta od 2014. EU i njezine financijske institucije omogućila Ukrajini više od 17 milijardi eura jamstava, zajmova i potpora, a prije mjesec dana Komisija je predložila i pojačanje financijske potpore s novim paketom makrofinancijske pomoći u iznosu do 1,2 milijarde eura, kako bi se suočili s “gospodarskim i geopolitičkim izazovima”, objavljeno je i da će uz ranije predviđenih 160 milijuna eura Ukrajini omogućiti još 120 milijuna bespovratnih sredstava, a za naredne godine predviđeno je osigurati ulaganja do 6,5 milijardi eura. To je sve predviđeno prije Putinova pohoda, zbog kojeg će u svakom slučaju u Bruxellesu neminovno uslijediti nove kalkulacije.