Američki predsjednik Donald Trump napokon se uključio u informacijski rat koji već godinama bjesni u svijetu, no na neočekivan način. U sklopu geopolitičkih sukoba u eri digitalnih medija i društvenih mreža države se međusobno bore kako bi svoj politički narativ nametnule drugim zemljama i narodima.

No, dok Kina i Rusija pokušavaju svoju sliku svijeta “prodati” zemljama trećeg svijeta, u duboko podijeljenoj Americi, Trump je informacijski rat pokrenuo protiv američkih medija. Isto tako, Washington je prošle godine ukinuo financiranje niza medija kojima je desetljećima širio američki narativ u svijetu.

Sve to pokazuje koliko je zemlja koja bi trebala predvoditi “slobodni svijet” opterećena unutrašnjim problemima, dok Kina, Rusija i njihovi saveznici za to vrijeme šire svoj svjetonazor.

Samo izgovor

Najnovija kontroverza u odnosima između Trumpa i nekoliko medijskih organizacija započela je sredinom rujna. Američki predsjednik u petak je objavio na svojoj društvenoj mreži Truth Social kako zabranjuje CNN-u, Politicu i televiziji MS Now pristup Bijeloj kući, optuživši ih da o njegovoj administraciji šire “fikciju ili laži”.

Novinarima tih medija već je u subotu bio onemogućen pristup Bijeloj kući. Ova Trumpova objava ima svoju dugotrajnu pozadinu – predsjednik i njegove pristalice smatraju da su mediji u Americi općenito ideološki pretjerano liberalni i otvoreno neprijateljski prema predsjedniku, dok kritičari predsjednika vjeruju da je to njemu samo izgovor za kršenje slobode govora i pokušaj ušutkavanja nepodobnih. Ovo je samo posljednja verzija dugotrajne napetosti između Trumpa i američkih medija.

CNN, Politico i MS Now rekli su da će tužiti Trumpovu administraciju kako bi zaštitili princip da vlada ne može odlučivati o tomu kako će mediji izvještavati. Istovremeno su se četiri druge televizijske kuće solidarizirale sa CNN-om, priopćivši kako će prekinuti dnevno praćenje predsjednikovih obveza. ABC, CBS, NBC, Fox News zajedno sa CNN-om čine “novinarski pool”, i u sklopu njega dijele odgovornost snimanja predsjednika, a zatim te snimke prenose drugi mediji u Americi i svijetu.

“Javnost ima vitalan interes u tomu da prima točne, neovisne informacije o svojoj vladi. Nijedna administracija ne bi trebala ograničavati novinske organizacije jer se protivi njihovu izvještavanju”, priopćilo je pet televizija. Bijela kuća pokušava odgovoriti na to tako što će sama osigurati livestream predsjednikovih obveza, čime pokušava zaobići medijske kuće. Kanal koji prenosi predsjednika nazvali su “Trump TV”. Posebno je zanimljivo što se sa CNN-om solidarizirao Fox News.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

Ta televizija je poznata po svojim konzervativnim stajalištima bliskima Trumpovoj administraciji, a novinari CNN-a i Fox Newsa javno se međusobno žestoko kritiziraju. No svejedno se obje protive zabranama. Svojedobno je Fox News ušao u relativno sličan sukob s administracijom Baracka Obame te je također optuživao bivšeg predsjednika za gušenje slobode govora pa želi obraniti princip da politika ne može uređivati vijesti, neovisno o svjetonazorskim razlikama.

No, dok je Trump krenuo u obračun sa “svojima”, na globalnoj razini posljednjih mjeseci države se obrušavaju na “tuđe” medije. Primjerice, prije malo više od mjesec dana jedna od posljednjih otvorenih diktatura u Europi, Bjelorusija, zabranila je europski medij Euronews, nazvavši ga “ekstremističkim”. Inače, tvrtka koja je vlasnica Euronewsa Alpac Capital nedavno je kupila N1 televiziju koja se emitira i u Hrvatskoj.

Afrička država Gvineja pak je upravo prošlog tjedna zabranila u svojoj zemlji emitiranje francuske državne televizije France 24, koja se emitira primarno za međunarodnu publiku, i to zato što je predsjednika Gvineje Mamadyja Doumbouyu nazvala “pučistom”. On je doista na vlast došao nakon državnog udara 2021. godine. Slično tomu, France 24 i neki drugi francuski mediji već su zabranjeni u Maliju, još jednoj afričkoj zemlji kojom vlada vojna hunta.

Mnoge afričke zemlje koje su zabranile francuske medije i protjerale francuske diplomate i vojsku iz zemlje u međuvremenu su uspostavile dobre odnose s Rusijom. Ne čudi zato da je ruski državni kanal RT (bivši Russia Today) znatno povećao svoj doseg u Africi, i danas se emitira na šest jezika, u 40 afričkih zemalja. U tim zemljama Rusija se pokušava predstaviti kao glavni svjetski borac protiv zapadne hegemonije i neokolonijalizma, i u mnogim zemljama te poruke nailaze na jako dobar prijem.

Posljednjih godina najveći broj medijskih zabrana bio je vezan uz ratove. Tako je Europska unija zabranila emitiranje određenih ruskih medija na svojem teritoriju nekoliko dana nakon što je Vladimir Putin pokrenuo opći napad na Ukrajinu 2022 godine. Posebno je bila važna zabrana RT-a u tom kontekstu. U Europi, koja je ipak predana demokraciji, mogli su se čuti brojni glasovi negodovanja zbog te odluke. S druge strane, Rusija je također posljednjih godina zabranila emitiranje i pristup internetskim stranicama nizu zapadnih medija, uključujući BBC, Radio slobodna Europa, Deutsche Welle, Der Spiegel… Isto tako je Moskva zabranila niz društvenih mreža, uključujući Facebook, Instagram i X (bivši Twitter).

Musk: Radikalno lijevi mediji

No, zanimljivo, dok je Moskva ojačala svoje kanale, Trump je oslabio američke. Ukinuo je financiranje agencije koja je nadgledala američke globalne medije, upravo one kojima je glavni cilj doseći inozemnu publiku.

Tako su Glas Amerike, Radio slobodna Europa i još neki mediji ostali bez državnog novca i većinom su prekinuli s emitiranjem ili pak su ga znatno smanjili. Milijarder Elon Musk, tadašnji bliski Trumpov saveznik koji je predsjednika savjetovao na kojim bi područjima Washington trebao uštedjeti novac, sažeo je na X-u što dobar dio pristalica Trumpa misli o tim medijima:

“Da, samo ih ugasite. To su ludi ljudi s radikalne ljevice koji objavljuju sami za sebe, dok pritom rasipaju milijardu dolara godišnje novca poreznih obveznika”, napisao je tom prilikom Musk. Tako su lideri Amerike domaće svađe još jednom stavili ispred borbe s geopolitičkim suparnicim