Inflacija u eurozoni snažno je ubrzala u svibnju, dosegnuvši 8,1 posto, novu najvišu razinu otkada je europski statistički ured prije više od četvrt stoljeća počeo objavljivati izvješća, potaknuta ubrzanim rastom cijena energije.

U travnju inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkim cijenama (HICP) iznosila je 7,4 posto.

Najsnažniji generator energija
Najsnažnije su u svibnju u eurozoni porasle cijene energije, za 39,2 u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U travnju uvećane su 37,5 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda, objavljeno u utorak.

Cijene energije počele su snažno rasti još u drugoj polovini prošle godine, potaknute valom potražnje koji je pokrenuo oporavak gospodarstva od pandemijske krize.

U ovoj godini njihov je rast ubrzao budući da je Europska unija vodećem dobavljaču Rusiji uvela niz sankcija zbog njezine invazije na Ukrajinu. EU je tako jutros postigao dogovor o zabrani uvoza ruske nafte brodovima, a planira smanjiti i uvoz ruskog plina.

Ruski plinski div Gazprom obustavio je u svibnju isporuku plina Bugarskoj, Poljskoj i Finskoj, koje su odbile ponuđeni mehanizam plaćanja ruskog plina u rubljama. Od jučer ruski plin neće više stizati ni nizozemskoj GasTerri.

Dodatni problem izazvala je u svibnju i Ukrajina blokadom ključne tranzitne točke na plinovodu kojim ruski plin stiže u Europu. Eurozona je u svibnju bilježila i snažniji rast cijena prerađene hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, za sedam posto. U travnju bile su porasle 5,4 posto.

Kada se isključe energija i svježa hrana, cijene su u zoni primjene zajedničke europske valute u svibnju porasle 4,4 posto, nakon 3,9-postotnog rasta u travnju, utvrdio je Eurostat.

Najveći rast na Baltiku
Među članicama eurozone najsnažnije su u prošlom mjesecu porasle cijene u baltičkim zemljama, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. Tako je Estonija u svibnju bilježila stopu inflacije od 20,1 posto, Litva od 18,5 posto, a Latvija od 16,4 posto.

Dvoznamenkaste stope inflacije bilježile su i Slovačka i Nizozemska, od 11,8 odnosno 10,2 posto. Najblaže su u svibnju porasle potrošačke cijene na Malti, za 5,6 posto. Blizu je i Francuska sa stopom rasta cijena od 5,8 posto.

Dodatni porast već ionako zahuktale inflacije bit će dodatni argument Europskoj središnjoj banci za povećanje kamatnih stopa, najavljeno za srpanj.

Podsjetimo, predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde naznačila je prije nekoliko dana da bi kreditiranje uskoro moglo poskupiti. “Na temelju trenutačnih izgleda, vjerojatno ćemo biti u poziciji da izađemo iz negativnih kamatnih stopa do kraja trećeg tromjesečja”, napisala je Lagarde, dajući najjasniju naznaku da ECB ide prema svom prvom povećanju kamatnih stopa nakon niza godina.

Trenutačno je ključna depozitna stopa središnje banke na minus 0,5 posto. Glavna stopa refinanciranja je na nuli. Daljnji porast stope ovisit će o izgledima inflacije, rekla je Lagarde, upozoravajući da se “tempo i ukupni opseg prilagodbe ne mogu odrediti” unaprijed.