Godinu dana nakon šoka Americi da pravo na pobačaj ne garantira Ustav, Vrhovni sud SAD-a u kojem većinu imaju konzervativci, ograničio je mogućnost sveučilištima da pri upisu studenata uzimaju u obzir rasu.

Ukidanje pozitivne diskriminacije, koja je uvedena da bi se ispravile duboko ukorijenjene rasne podjele, donijet će dalekosežne reperkusije američkom društvu, ali i otežati kompanijama provođenje politike raznolikosti.

Odluka Vrhovnog suda odnosi se na slučajeve protiv Sveučilišta Sjeverne Karoline te Sveučilišta Harvard koje je podnijela neprofitna organizacija Students for Fair Admissions koja želi ukinuti razmatranje rase pri upisima. Ona tvrdi da ta praksa ide u korist crnim i latinoameričkim studentima na šteti azijskih Amerikanaca i drugih.

Kompanije iduća meta
Od suda su tražili da preinači presudu Grutter vs Bollinger iz 2003. kojom je sveučilištima omogućeno da pri upisu uzme rasu, ali ne i da ona bude presudna. Presuda, koju su popratile vrlo snažne argumentacije konzervativnih i liberalnih sudaca, argumentira tezu da Ustav ne vidi boje (kože) što bi moglo promijeniti kreiranje javnih politika.

Poslovna zajednica strahuje da bi mogla biti iduća meta, piše Financial Times. Deseci velikih kompanija, od American Airlinesa, General Electrica, Mete, Googlea do Applea, podnijeli su podnesak potpore sveučilištima tvrdeći d da bi zabrana da uzmu u obzir rastu pri upisu studenata “potkopala napore kompanija da izgrade raznoliku radnu snagu”.

Šest konzervativnih sudaca u svojoj je većinskoj odluci obrazložilo da je afirmativna akcija u programima upisa u škole, desetljećima kamen temeljac napora za poticanje raznolikosti u studentskim tijelima, u suprotnosti s ustavnom klauzulom o jednakoj zaštiti. Troje liberalnih sudaca nije se s time složilo.

Studenti se “moraju tretirati na temelju njegovih ili njezinih iskustava kao pojedinca – ne na temelju rase”, napisao je glavni sudac John Roberts u većinskoj presudi. “Mnoga su sveučilišta predugo radila upravo suprotno. Čineći to, pogrešno su zaključili da probni ključ identiteta pojedinca nisu nadvladani izazovi, izgrađene vještine ili naučene lekcije, već boja njihove kože. Naša ustavna povijest ne tolerira taj izbor”.

Unatoč tome, “ništa u ovom mišljenju ne bi se trebalo tumačiti kao zabrana sveučilištima da uzmu u obzir kandidatovu raspravu o tome kako je rasa utjecala na njegov ili njezin život, bilo kroz diskriminaciju, inspiraciju ili na neki drugi način”, napisao je Roberts.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Rasa je i danas važna
Liberalna sutkinja Sonia Sotomayor stava je da odluka “stoji na putu i poništava desetljeća presedana i značajnog napretka”, te “cementira površno pravilo ustava koji ne vidi boje kao načela u endemski segregiranom društvu u kojem je rasa uvijek bila važna i nastavlja biti važna”.

Dodala je da sud “podriva ustavno jamstvo jednake zaštite daljnjim učvršćivanjem rasne nejednakosti u obrazovanju, samom temelju demokratske vlade i pluralističkog društva”.

Očekivano, republikanci su pozdravili odluku, a demokrati žestoko kritizirali. Predsjednik Joe Biden osudio je pravorijek rekavši da se “sud još jednom udaljio od desetljeća presedana”, dodavši da “to nije normalan sud”.