Svijet je započeo prijelaz prema niskougljičnoj energetici, a za 20 godina plin će biti najkorišteniji fosilni energent, predviđa britanska kompanija BP u svojim prognozama energetske budućnosti do 2035. godine. BP očekuje da će se potražnja za energijom između 2014. i 2035. povećati za 34 posto, odnosno u prosjeku za 1,4 posto godišnje. Drugim riječima, unatoč trenutnoj slabosti energetskog tržišta i usporavanju kineskog gospodarstva – u budućnosti vodećeg potrošača energenata – udvostručavanje svjetske ekonomije zahtijevat će sve više energije.  

Rusija i dalje vodeća
Osim toga, za 20 godina svijet će brojati 8,8 milijardi stanovnika što znači da će 1,5 milijardi ljudi više trebati i više energije. Ne treba zanemariti i da će se broj vozila udvostručiti, pa će transport povećati potražnju za energijom za 38 posto. U tom kontekstu, najviše računice imat će Rusija koja će ostati vodeći svjetski izvoznik fosilnih energenata sa 756 milijuna tona ekvivalenata nafte. K tome, najveća država na svijetu biti će i drugi po veličini proizvođač nafte i plina s udjelom od 10 posto u ukupnoj svjetskoj proizvodnji. Samo bi se ruska proizvodnja plina trebala povećati za trećinu. No, ni SAD neće sjediti skrštenih ruku po pitanju energetske sigurnosti.

Naime, do 2030. Amerika će dostići samodostatnost što se tiče proizvodnje i potrošnje nafte, predviđa BP, a već do 2021. ukupnu energetsku samodostatnost. Unatoč tome, članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) zadržat će svoj tržišni udjel od 40 posto. "Usred pada cijena nafte i plina važno je ne samo prilagoditi se trenutnim teškim okolnostima, već i pripremiti se za buduće izazove. Kao što ovogodišnja prognoza pokazuje, svijet nastavlja potraživati rastuću ponudu energije, ali se miks izvora mijenja i postaje manje ugljično intenzivan", izjavio je glavni izvršni direktor BP-a, Robert Dudley. Prognoze, naime, govore da će emisije ugljičnog dioksida tijekom 20 godina rasti 0,9 posto godišnje, nasuprot 2,1 posto koliko su rasle između 1994. i 2014. godine.

To bi se trebalo postići i rastom obnovljivih izvora koji će za 20 godina činiti trećinu ukupne proizvodnje energije. Osim toga, obnovljivi izvori biti će najbrže rastući izvior s gotovo sedam posto rasta proizvodnje. K tome, potrošnja energije iz obnovljivih izvora povećat će se za 10 puta. To ne treba čuditi jer bi samo Kina trebala pustiti u pogon više obnovljivih izvora od Amerike i Europe zajedno. A stari će kontinent svoj obol niskougljičnoj energetici dati kroz štedljivost.

Naime, do 2035. godine Europa bi trebala trošiti količinu energije koju je trošila pola stoljeća ranije, 1985. godine, iako će europsko gospodarstvo biti veće za 2,5 puta. Unatoč usponu obnovljivih izvora, fosilna goriva i u budućnosti će ostati dominantan izvor energije. Gledano po vrsti fosilnih energenata, britanska naftna kompanija ocjenjuje kako budućnost definitivno pripada prirodnom plinu. Taj će energent biti najbrže rastući izvor energije s gotovo dva posto rasta godišnje te glavni energent za proizvodnju električne energije, unatoč što će mu udjel pasti s 58 na 55 posto.

Svijet se mijenja
Udjel nuklearne energetike povećat će se sa 14 na 16 posto, a proizvodnja struje iz hidroelektrana ostat će na 13 posto. No, zato će pasti udjel proizvodnje energije iz ugljena, s 14 na 12 posto. Što se tiče proizvodnje plina, očekuje se da će se do 2035. proizvoditi 755 milijardi prostornih metara dnevno, a vodeći proizvođači trebali bi biti SAD i Rusija. No, dok će Rusija plin uglavnom proizvoditi iz tradicionalnih nalazišta, SAD će se okrenuti proizvodnji iz škriljevca. Prognoze govore da će se udjel proizvodnje plina iz škriljevca povećati sa sadašnjih 10 posto ukupne proizvodnje na čak 25 posto. "Svijet se fundamentalno mijenja, a dokaze toj tvrdnji vidimo u tome kako se i koji se tip energenta troši", komentirao je energetski analitičar Spencer Dale.