Sustav socijalne skrbi naftom bogate Norveške suočava se s problemom kako u budućnosti osigurati izdašne naknade dok istovremeno najmanje Norvežana u gotovo četvrt stoljeća uplaćuje socijalne doprinose. Prema studiji Norveške uprave rada i socijalne skrbi (NAV), više od petine stanovništva u radno aktivnoj dobi nije zaposleno već živi od naknada za nezaposlene ili porodiljnih naknada, prenosi Bloomberg.

S druge strane, udjel zaposlenog stanovništva prošle je godine pao na 70,6 posto što je najmanje u posljednjih 21 godinu, pokazuju statistički podaci. Primatelja socijalne zaštite sve je više i u bogatim dijelovima Norveške gdje je pad cijena nafte uzrokovao oko 50.000 otkaza u naftnoj industriji koja je prije krize sudjelovala s petinom u tamošnjem gospodarstvu. U Rogalandu, središtu naftne industrije gdje je i sjedište državne naftne kompanije Statoil, 19 posto stanovništva živi od socijalne pomoći. U glavnom gradu Oslu 15 posto stanovništva prima naknadu, a to je izvor prihoda i za čak 12 posto stanovnika Baeruma, bogatog predgrađa Osla.

“Za održanje sustava socijalne skrbi trebamo više zaposlenih ljudi”, ističe Sigrun Vageng, direktorica NAV-a. Ta vladina institucija lani je isplatila tri posto viši iznos socijalnih naknada, odnosno 174 milijarde kruna (21 milijardu dolara). Za sada Norveška može izdržati taj trošak. U posljednja dva desetljeća u Naftnom fondu – u kojem se akumuliraju prihodi od prodaje nafte i ulažu na svjetskim burzama – prikupljeno je bilijun dolara. To znači da svaki Norvežanin ima 200.000 dolara pohranjenih u tom fondu.

Međutim, globalni prelazak na čistije oblike energije znači da će Norveška morati pronaći nove izvore prihoda ako želi održati visoki standard socijalne zaštite. Toga je vrlo dobro svjesna i konzervativna premijerka Erna Solberg koja na predstojećim rujanskim izborima traži novi mandat na čelu vlade. Solberg je nedavno izjavila kako će tranzicija gospodarstva prema manjoj ovisnosti o nafti biti ključni izazov za Norvešku u nadolazećim 
godinama.