Velike sile podijeljene oko situacije u Caracasu.
Politički kaos u Venezueli sve više prerasta u poligon za sukobljavanje velikih sila – Amerike, Rusije i Kine – u kojem je ulog nekoliko desetina milijardi dolara potencijalnog gubitka. Prema navodima Reutersa, američka administracija otvoreno pokušava prekinuti dotok novca od prodaje nafte režimu Nicolása Madura.
Fokus Washingtona
Politički kaos u Venezueli sve više prerasta u poligon za sukobljavanje velikih sila – Amerike, Rusije i Kine – u kojem je ulog nekoliko desetina milijardi dolara potencijalnog gubitka. Prema navodima Reutersa, američka administracija otvoreno pokušava prekinuti dotok novca od prodaje nafte režimu Nicolása Madura.
Fokus Washingtona
Kako je prošlog tjedna u Bijeloj kući izjavio savjetnik predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost John Bolton, SAD pokušavaju osigurati preusmjeravanje naftnih prihoda lideru oporbe Juanu Guaidóu koji se proglasio privremenim predsjednikom. “Trenutno se fokusiramo na prekidanje veza nelegitimnog Madurovog režima od izvora prihoda. Smatramo konzistentnim s našim priznanjem Juana Guaidóa kao ustavnog privremenog predsjednika da naftni prihodi trebaju ići legitimnoj vladi”, kazao je Bolton. Dodao je kako je taj proces “vrlo složen” te da američka vlada još razmatra kako bi mogao funkcionirati.
dolara u posljednjih 10 godina upumpala je Kina u Venezuelu
Prihodi od prodaje nafte ključni su za Venezuelu, zemlju rastrganu političkim podjelama te gospodarstvom praktički uništenim lošim upravljanjem socijalističkog režima i inflacijom od gotovo dva milijuna posto. Za sada, “vlada u sjeni” Juana Guaidóa praktički nema nikakvih ovlasti u raspodjeli hrane i lijekova stanovništvu. Uz SAD, podršku privremenom predsjedniku iskazali su Kanada, Brazil i skupina južnoameričkih država, dok su uz Madurov režim stali Turska, Kina i Rusija. Posljednje dvije zemlje imaju vrlo opipljive razloga za podršku trenutnoj političkoj garnituri u Caracasu.
Naime, padom Madura u pitanje bi došlo približno 25 milijardi dolara kredita koje su Moskva i Peking odobrili Venezueli te dodatnih nekoliko milijardi dolara izravnih ulaganja. Kina je najveći venezuelanski inozemni kreditor upumpavši 50 milijardi dolara u posljednjih 10 godina, većinom u zamjenu za isporuke nafte.
Mala vjerojatnost
Prema navodima kineskih državnih medija, zaključno do rujna prošle godine Kina je bila izložena Venezueli u iznosu 20 milijardi dolara. Caracas duguje Moskvi više od tri milijarde dolara, a dug je restrukturiran u studenom 2017. kako bi se Madurovoj vladi dalo više vremena za otplatu. Dodatnih tri milijarde dolara posudio je venezuelanskoj vladi Rosnjeft, državna naftna kompanija koja u Venezueli posjeduje dva podmorska plinska polja. Iika Korhonen, direktor Instituta za gospodarstva u tranziciji Banke Finske ističe za Financial Times kako je malo vjerojatno da ti dugovi neće biti otplaćeni.
“Ali to ne znači da neka vrsta restrukturiranja duga nije upitna. Čak i ako ne bude restrukturiranja, nova vlada vjerojatno će htjeti razmotriti kreditne aranžmane koje je sklapala prethodna vlada. Mislim da je to najizgledniji scenarij”, smatra Korhonen. U tom slučaju vjerojatno je dogovaranje novih uvjeta, a to je bio slučaj s kineskim kreditima u Maleziji nakon promjene vlasti, podsjeća Korhonen.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu