Krajem studenog Europska komisija predstavila je do sada najveću reformu energetske regulative, svoju viziju energetske tranzicije prema čistoj energiji pa nije zgorega biti informiran s koje strane ‘vjetar puše’, piše internetski portal energetika-net.com. Taj zakonski paket odredit će budućnost energetike u EU, a između ostalog dotiče se subvencija ugljenu, pristupu mreži i većim pravima individualnih proizvođača energije, građana.

Neobičan je to pokušaj spajanja različitih nacionalnih energetskih strategija i zadovoljavanja interesa fosilnog i nuklearnog lobija, ali i obnovljivaca. Za početak, za ciljnu 2030. revidirani su poznati ciljevi “20-20-20”. Iz gotovo tisuću stranica teksta može se iščitati da će se obveze za energetsku učinkovitost povećati na 30%, dok bi se emisije ugljičnog dioksida trebale smanjiti za 40% u odnosu na razine iz 1990., a udio obnovljivaca povećati na čak 50%, piše energetika-net.com. Takozvani “Zimski zakonski paket” treba odobriti Europski parlament i Vijeće ministara, pa je izvjesno da će biti promjena do 2018/2019., kada bi trebao i biti usvojen. Nekoliko je zanimljivih prijedloga, a jedan od njih je promjena pravila u prioritetu dispečiranja energetskih postrojenja na mrežu.

Odluka o tome koja će postrojenja biti prioritetna uglavnom se donosi na bazi cijene proizvodnje električne energije, no od 2009. obnovljivi izvori energije dobili su pravo prioritetnog pristupa mreži i sva tako proizvedena energija mora biti i potrošena. No, sada, s nekoliko iznimaka u predloženoj regulativi, struja iz obnovljivaca bit će u smislu pristupa mreži tretirana jednako kao i struja iz TE na fosilna goriva. Iznimka se odnosi na postrojenja snage manje od 500 kW, što bi se od 2026. trebalo sniziti na 260 kW, demonstracijske projekte inovativne tehnologije i postojeća postrojenja, osim ako se ti kapaciteti mijenjaju ili proširuju.

Pod egidom “najjeftinija, najčišća i najsigurnija energija je ona koja uopće neće biti potrošena”, EK nastavlja forsirati energetsku učinkovitost. Dok su Europski parlament, industrija i zeleni predlagali ambicioznije ciljeve od čak 40%, Komisija na to nije pristala. Već sada je poznato da od 2018. sve nove javne zgrade koje će se graditi trebaju biti “gotovo nula energetske potrošnje”, a od 2020. i sve ostale, što će snažno potaknuti građevinu.