Ne vole samo Hrvati raditi u bogatim, velikim, vrlo poznatim tehnološkim kompanijama koje im nude priliku za napredovanje, stručno usavršavanje a pri tome im pružaju ugodnu radnu atmosferu. Slične afinitete, prema istraživanju Europskog instituta, gaje i državljani Europske unije.

“Ovo je otvorena organizacija koja vam brzo stvori ugođaj kao da ste kod kuće. Viši menadžment otvoren je za razgovor i spreman pružiti vam savijet, a podijelit će s vama ciljeve i rezultate bez zadrške. Kad sam se tamo zaposlio, pitali su me za mišljenje o tome koja bi trebala biti moja uloga u organizaciji. Kasnije sam otkrio da su moj odgovor primijenili u praksi”, tvrdi jedan od europskih zaposlenika korporacije Microsoft, najpoželjnijeg poslodavca među velikim kompanijama na Starom kontinentu. Europski institut je na istraživanju u 14 zemalja EU na uzorku od sedam tisuća ispitanika došao do zaključka da su velike tehnološke kompanije najpoželjniji poslodavaci među radnicima u eurozoni. U istraživanju “50 najboljih mjesta za rad u 2008.” u obje kategorije, malih i velikih kompanija, pobijedile su tvrtke iz sektora visoke tehnologije. Za najpoželjniju veliku kompaniju za rad europski radnici su proglasili Microsoft, slijedi Google, a na trećem je mjestu Cisco.

Milijuni za obrazovanje
Prvo mjesto Microsofta rezultat je zadovoljstva njegovih 7526 zaposlenika u 14 podružnica diljem Europe. Microsoftovi zaposlenici posebno su istaknuli kulturu otvorenosti što znači da se na poslu osjećaju kao kod kuće, a sa svojim nadređenima mogu vrlo otvoreno razgovarati. Kako kažu u Hrvatskoj, misija kompanije Microsoft je “pomoći ljudima i tvrtkama u poslovanju, a radi ostvarenja njihova punog potencijala”. U tom smislu velika se pozornost posvećuje osobnom razvoju zaposlenika, koji obuhvaća razvoj specijalnih vještina, kao i dostizanje potrebnog nivoa stručnosti nužnih za obavljanje posla na određenoj poslovnoj poziciji. Primjerice, Microsoft je do sada u obrazovanje svojih zaposlenika i partnera uložio više od 20 milijuna kuna, a jedan od rekordnih iznosa uložen je 2003. godine i kreće se oko četiri milijuna kuna. U Ciscu, koji je proglašem trećim najpoželjnijim poslodavcem u Europi, dodaju kako prema njihovim internim istraživanjima 94 posto zaposlenika smatra da su pošteno plaćeni za posao koji obavljaju, 99 posto ih smatra da ih se tretira pošteno neovisno o njihovoj vjeri, rasi, spolu, spolnoj orijetnaciji, te fizičkim i duhovnim potrebama. Posebno je zanimljivo da Cisco, kako tvrdi direktor njihovih kadrovskih poslova u Njemačkoj, izbjegava nagrađivanje voditelja dodatnim pogodnostima što po njihovu standardu znači da svi zaposlenici lete ekonomskom klasom, a tvrtka potiče sudjelovanje zaposlenika u vlasništvu dionica kompanije. U hrvatskom Ciscu, koji zapošljava približno 50 stručnjaka, dodaju da gaje sličnu praksu. Tako u svom novom uredu zaposlenici dijele isti radni prostor s voditeljima, a kao jedan od pokazatelja da su pronašli dobitnu formulu za svoje zaposlenike ističu podatak o maloj fluktuaciji radnika, što je to važnije kad se zna da je u Hrvatskoj zamjetan nedostatak IT stručnjaka i drugog visoko kvalificiranog kadra. I Cisco mnogo ulaže u obrazovanje svojih zaposlenika i partnera. Kompanija je tako pokrenula nekoliko projekata, među kojima su NetAkademija, koja izobražava i usavršava mlade stručnjake, Cisco Career Day, te mreža Cisco Networking Academy.

Slično i u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je do sada provedeno jedno slično istraživanje. Portal MojPosao je sredinom prošle godine kroz anketu 5500 zaposlenika došao do podatka da je najpoželjniji poslodavac u našoj zemlji među velikim kompanijama građevinska tvrtka Holcim, a slijede maloprodajni lanac DM i distributerski div Orbico. Među malim tvrtkama najboljim poslodavcem radnici su proglasili Microsoft, koji u Hrvatskoj ima manje od 200 zaposlenih zbog čega se softverski div našao u toj kategoriji, a slijede ga agencija Bruketa&Žinić, sistemski integrator Combis, proizvođač PVC stolarije Grad export i veleprodajni lanac Ellabo. Radnici su kao najvažnije ocjenjivali dobre međuljudske odnose, te velike mogućnosti usavršavanja i razvoja. U sličnim istraživanjima najpopularnijih poslodavaca najčešće predvode T-HT, T-Mobile, Vipnet, Agrokor i Ina. S druge strane, prema istraživanju Europskog instituta, najpopularniji poslodavci među malim i srednjim poduzetnicima u Europi su finska tehnološka tvrtka Reaktor Innovations, a slijede je dvije njemačke tvrtke – ConSol Software i 4flow.

Europski institut posebno je pohvalio finski Reaktor zbog tog rezultata i to stoga što ta tvrtka, jednako kao i većina hrvatskim malih i srednjih tvrtki, do sada nije provela niti jedan službeni “human resource” program već, kako kažu, samo rade na stvaranju ugodne radne atmosfere. Za Reaktor se navodi da je tvrtka od 90 zaposlenika, mahom programera i konzultanata koji rade softver za velike kompanije iz javnog i privatnog sektora. Posebno je zanimljivo da su tvrtku u posljednjih sedam godina napustila svega dva zaposlenika što Europski institut djelom pripisuje misiji kompanije koja glasi: “Spajamo vrhunsku tehnologiju s jednostavnim, ljudskim pristupom.” Reaktor Innovations vrlo intenzivno i fleksibilno koristi znanja ljudskih resursa pa tako uz redovite treninge zaposlenici mogu zatražiti da specijalisti iz drugih timova dođu raditi s njima kako bi ojačali svoje kompetencije. “Mi radimo stvari koje nas čine sretnima. To postižemo u konstruktivnoj radnoj okolini koja nam omogućuje da međusobno učimo jedni od drugih.”, izjavio je jedan od zaposlenika tvrtke Reaktor Innovations.

Banke i telekomi najradije obrazuju radnike

Predsjednik Republičkog sindikata radnika Hrvatske Jadranko Vehar nije iznenađen podatkom da se i Europljanima i Hrvatima tehnološke tvrtke uglavnom najatraktivniji poslodavci. On tvrdi da je to često puta rezultat nepotpune percepcije. “Prema našim podacima, čak 60 posto zaposlenika T-HT-a ima plaću ispod državnog prosjeka, ali kad se pogleda prosjek plaća unutar T-HT-a, dolazi se do podatka da je on iznad državnog prosjeka, odnosno oko 6900 kuna”, kaže Vehar. Osim toga, dodaje on, da je vrlo važno gledati dugoročno. Navodi da tehnološke tvrtke kontinuirano traže mlade ljude pa, prema njemu, postavlja pitanje kad će postaviti natpis “zabranjeno starijima od 40 godina”. Vehar kaže da su banke i telekomi, iako još nedovoljno, svejedno najjaktiviniji u pokušaju da svojim zaposlenicima omoguće cjeloživotno obrazovanje. “Situacija u drugim velikim tvrtkama, kao što su pošta i lutrija, znatno je lošija, a to bi im se kad se njihovo poslovanje otvori tržištu moglo obiti o glavu”, zaključuje Vehar.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto