Iako EU i dalje kao svoje  najveće vrijednosti proklamira neograničen prolaz dobara, ljudi, usluga i kapitala, sve je više ograničenja koje taj ideal dovode u pitanje.

Najnoviji slučaj je da sve više zemalja uvodi vinjete na svojim autocestama čime se narušava, ili barem poskupljuje kretanje po zajedničkom tržištu. Kako navodi britanski  The Economist, trenutno sedam zemalja EU-a primjenjuje ovakav način naplate cestarine, a ubrzo bi im se mogla pridružiti i Njemačka. 

Diskriminacija stranaca
Ova zemlja je, uz Veliku Britaniju, zemlje Beneluxa i Finsku, jedina europska država u kojoj je vožnja autocestama potpuno besplatna. No, već godinama su najveći zagovornici uvođenja vinjeta na njemačkim cestama bavarski demokršćani – CSU, frakciji vladajućeg CDU-a kancelarke Angele Merkel. I dok je do sada ta tema bila uglavnom predmet političkih rasprava, najnovijim raspletom političke situacije u Njemačkoj, stvaranjem velike koalicije CDU/CSU-SPD, bavarski demokršćani svoju participaciju u novoj vladi uvjetuju uvođenjem vinjeta na ceste u Bavarskoj, ali samo za strance. Vinjete nisu mrske ni dosadašnjem oporbenom SPD-u. No, i Economist navodi da je takva mjera pravno upitna jer bi se mjera koja bi se odnosila samo na "nenijemce" mogla okarakterizirati kao protekcionizam i narušavanaje pravila na zajedničkog EU tržišta.

Spekulira se da bi cijena godišnje vinjete za osobne automobile, kamioni već plaćaju neku vrstu vinjeta, koštala 100 eura, a 10-dnevna 10 eura. Dakle, oni koji prolaze kroz Njemačku, u pravilu stranci, bi morali plaćati višestruko skuplju cestarinu od samih Nijemaca. Ako bi sve europske zemlje koje su to najavile, zbilja i uvele vinjete, procjenjuje se da bi to do 2030. godine europskim prijevoznicima stvorilo dodatne troškove od 34 milijarde eura. Analitičari specijalizirane britanske agencije ProgTrans smatraju da bi od uvođenja vinejta generalno mogle profitirati tranzitne zemlje – Austrija, Češka, Francuska i Njemačka, dok bi za periferne zemlje Unije takva mjera bila kontraproduktivna. 

Austrijski poučak
Austrijanci, koji su vinjete uveli prije 16 godina, s time nisu odviše sretni. Kako prenosi Deutshe Welle, kad je 1997. uvedena obveza vinjeta, većina Austrijanaca je bila protiv cestarine. U međuvremenu ju ipak toleriraju. "Trošenje toga novca za točno određenu svrhu doprinosi prihvatljivosti", kaže Bernhard Wiesinger, glasnogovornik austrijskog auto-moto saveza ÖAMTC. U međuvremenu bi upravo Austrijanci mogli Nijemcima poslužiti kao uzor kod uvođenja cestarine. "Naš je model cestarine jedan od najmodernijih u Europi", tvrdi  Wiesinger. U Austriji ima 2200 kilometara autocesta, 150 tunela i 5200 mostova, koje stalno treba kontrolirati i popravljati. Na cestarini za teretnjake Austrijanci uberu oko 1,1 milijardu eura. Tome valja dodati još 400 milijuna eura zarađenih na vinjetama za osobne automobile. Godišnja vinjeta stoji 80,60 eura, dvomjesečna 24,20, a desetodnevna 8,30 eura. U Švicarskoj postoji samo godišnja vinjeta koja stoji oko 33 eura i vrijedi cijelu kalendarsku godinu plus prosinac prethodne i siječanj iduće godine, dakle ukupno 14 mjeseci. Vinjeta je u Austriji bila planirana kao prijelazno rješenje. Austrijanci su htjeli uvesti cestarinu koja bi se plaćala po prijeđenom kilometru, no potom su  izračunali da se sedam posto prihoda od vinjete troši na administraciju, a kod klasične naplate autocesta je to najmanje 15 posto. 

Naplata u gotovini

Francuzi privatizirali većinu autocesta

Cestarina koja se plaća po prijeđenom kilometru postoji primjerice u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj. Za razliku od Austrije i Njemačke, u Francuskoj su autoceste većinom u privatnom vlasništvu, što je regulirano zakonom o financiranju izgradnje autocesta donesenom 1955. Zbog toga u Francuskoj ima dionica autocesta koje su besplatne, ali isto tako na brojnim dionicama postoje naplatne kućice gdje vozači moraju plaćati, uglavnom gotovinom, za prijeđene kilometre. Od tih oko sedam euro-centi koliko se naplaćuje po kilometru jedan dio ide kao dobit vlasniku, a ostatak se koristi za održavanje autocesta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“