Iako načelno pozitivno gledaju na umjetnu inteligenciju, zaposlenike kompanija u kojima se ona već koristi zabrinjava i njezin utjecaj na privatnost, sigurnost radnih mjesta i ekonomsku jednakost, stoji u istraživanju koje su zajednički provele tvrtke Boston Consulting Group (BCG) i Ipsos. Istraživanje je provedeno među više od 7000 zaposlenika kompanija u Kanadi, Kini, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u. 

Sadašnjost, a ne budućnost
Zanimljivo je da su zaposlenici kompanija koje već u nekom obliku koriste umjetnu inteligenciju u isto vrijeme optimističniji oko njezinih koristi i zabrinutiji zbog njezinih rizika nego što su to osobe koje se u svojem radu ne koriste umjetnom inteligencijom. Usvajanje umjetne inteligencije osjetno varira među različitim zemljama. U Kini čak 31 posto ispitanika kaže da radi u organizacijama koje već koriste umjetnu inteligenciju, a zatim slijedi Sjeverna Amerika, odnosno Kanada i SAD s 26, odnosno 24 posto, Potom slijedi Europa: 20 posto u Velikoj Britaniji, 18 posto u Španjolskoj, 16 posto u Francuskoj i 15 posto u Njemačkoj. 

Usvajanje varira i među sektorima, ali u manjem omjeru. Četvrtina radnika u proizvodnji kaže da se umjetna inteligencija koristi u njihovim kompanijama, 20 posto u građevini, 19 posto u maloprodaji i 18 posto u uslužnim djelatnostima. Prosječna stopa primjene u organizacijama u privatnom sektoru je oko 20 posto, dok čak 25 posto ispitanika u javnom sektoru kaže kako imaju alate i aplikacije bazirane na umjetnoj inteligenciji na svojem radnom mjestu. Većina zaposlenika, pogotovo onih koji već imaju pristup umjetnoj inteligenciji, očekuje da će imati pozitivan utjecaj na poslovnu organizaciju i njih osobno. Na radnim mjestima gdje se koriste alati pogonjeni umjetnom inteligencijom, više od dvije trećine ispitanih zaposlenika je reklo kako su ti alati već imali pozitivan učinak na njihovu efikasnost (75 posto svjedoči povećanju učinkovitosti, 75 posto unaprjeđenju rezultata i 74 posto poboljšanju organizacije rada).

Primjećuju i kako umjetna inteligencija pozitivno utječe na privlačnost posla (70 posto), osjećaj dobrobiti na poslu (69 posto) i na kvalitetu stručnog usavršavanja koja im je dostupna (67 posto). Velika većina ispitanih, neovisno o rodu, dobi ili zanimanju spominje navedene pozitivne učinke.

Nije prolazni trend
Filip Glavan, principal BCG-a iz Zagreba kaže kako umjetna inteligencija nije samo prolazni trend, već će se kompanije koje ju ne uspiju integrirati u svoje poslovanje i koristiti njezine prednosti u srednjem roku naći pod velikim pritiskom. "Umjetnu bi inteligenciju trebalo promatrati kao veliku priliku jer može služiti kao poluga u povećanju konkurentnosti kompanija, posebno u povećanju produktivnosti i stvaranju dodane vrijednosti kroz bolje korisničko iskustvo, povećanu vjernost brendu i posljedično potrošnju kupaca", pojašnjava Glavan.

Unatoč generalno pozitivnim stavovima o izgledima i utjecajima umjetne inteligencije, mnogi ljudi smatraju kako je potrebno da se kompanije uhvate u koštac s nekim ozbiljnim prijetnjama. Strahovi i zabrinutost ne nestaju kad se ljudi bolje upoznaju s tehnologijama baziranim na umjetnoj inteligenciji. Štoviše, više od 75 posto njih zabrinuto je da će umjetna inteligencija rezultirati s više nadzora i kontrole na radnom mjestu (osam posto zaposlenih u kompanijama koje već koriste UI smatra da je tako).

Posebno je visok postotak ispitanika tog stava u Kini, čak 84 posto.  Više od dvije trećine ispitanih zaposlenika boji se da će primjena umjetne inteligencije s vremenom dovesti do gubitka radnih mjesta zbog smanjene količine posla. Mnoge je strah (ukupno 65 posto, 71 posto među onima koji već koriste UI) da će umjetna inteligencija dehumanizirati rad, što će smanjiti društvenu koheziju, a predviđaju i etičke probleme primjene umjetne inteligencije kod zaštite osobnih podataka.

Pitanje pristupa

Priprema za revoluciju
Sylvain Duranton, globalni lider BCG GAMMA, upozorava kako bi bilo pogrešno umjetnoj inteligenciji pristupiti kao svakodnevnom poslovnom procesu. "Potcjenjivanje fenomena umjetne inteligencije i nepripremljenost na digitalnu transformaciju mogla bi poslovne organizacije dovesti u veliku opasnost. Pojedinci i menadžeri trebaju se pripremiti na revoluciju umjetne inteligencije, koja je već ovdje, kako bi je iskoristili za poslovno preživljavanjei rast", zaključuje Duranton.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost