Iako je globalna izbjeglička kriza Europu podijelila na dva suprotstavljena tabora, od kojih jedan gotovo radikalno odbija ideju o pomoći, podaci Međunarodne agencije za rad (ILO) govore da na rijeke ljudi koje zapljuskuju Europu više ne bi trebalo gledati isključivo kao na prijetnju.

I dok oponente nakon sigurnosti najviše brine financijske posljedice izbjegličkog vala koji zapljuskuje zidine europske tvrđave, ILO donosi podatke kako je od približno 232 milijuna migranta trenutno u svijetu radno sposobno njih čak 206,6 milijuna. Ti bi podaci mogli biti više nego korisni u integraciji ovih osjetljivih skupina, imajući na umu da svi radno sposobni mogu dakle doprinijeti nacionalnim gospodarstvima zemalja u kojima se zbog sigurnosti ili potrage za poslom žele nastaniti.

ILO je izvješće objavio u sklopu Međunarodnog dana migranata 8. prosinca. Podaci koje su prezentirali govore da najveći broj njih nalazi na području Sjeverne Amerike, te sjeverne, južne i zapadne Europe. Što se radne snage tiče, najveći postotak ove skupine među migrantima zabilježen je u arapskim državama u iznosu od 35,6 posto dok su od djelatnosti u ukupnom broju zabilježeni udjeli uslužne djelatnosti s 71,1 posto, zatim industrija s građevinskim sektorom sa 17,8 posto, poljoprivreda 11,1 i kućanski poslovi s 7,7 posto. Posebno problematičnim u izvješću je opisan segment kućanskih poslova jer su tu imigranti najizloženiji različitim vrstama diskriminacije, a posebno osjetljivu podskupinu čine žene.

Upozorivši da su dosadašnje rasprave o migracijskog krizi, mahom iz straha i neznanja, uglavnom imale vrlo malo veze sa stvarnošću, Manuela Tomei, direktorica odjela za radne uvjete i jednakost u ILO-u, istaknula je sljedeće: “Ti ljudi daju značajan doprinos tržištu rada”. S obzirom na to da se dobrim dijelu radi o starijima od 15 godina koji žele raditi a ne živjeti od socijalne pomoći, ovako što može biti i odgovor na lošu demografsku sliku koja rapidno stari.

ILO ističe i da radna snaga koja dolazi s migracijskim valom nije konkurentna domicilnom stanovništvu u potrazi za poslom pa je demistificirana i ta “prijetnja”. Osim što, ukoliko ih se nastavi gledati kao na potencijalnu radnu snagu mogu postati dijelom rješenja ekonomske i humanitarne krize, informacije poput ovih doprinose i razvijanju kvalitetnih migrantskih politika.