Papa Lav XIV., rođen kao Robert Francis Prevost u Chicagu 1955. godine, izabran je za 267. poglavara Katoličke crkve 8. svibnja 2025. godine, nakon smrti pape Franje. Njegovo imenovanje označava povijesni trenutak jer je prvi Amerikanac i prvi augustinski fratar na čelu Crkve.

Njegovo papinsko ime sugerira posvećenost socijalnoj pravdi i radničkim pravima. S bogatim pastoralnim iskustvom, uključujući više od dva desetljeća službe u Peruu, papa Lav XIV. donosi globalnu perspektivu i duboko razumijevanje potreba vjernika diljem svijeta.

Reforme pape Franje
Unatoč otporima, pokojni papa Franjo uspio je pokrenuti mnoge reforme kako bi povećao transparentnost i učinkovitost vatikanskih financija. U prvome redu, ograničio je potrošnju. Uvedena su, naime, jasna pravila koja zahtijevaju odobrenje za kupnje iznad određenog praga.

Nadalje, provedena je centralizacija investicija, što podrazumijeva da sva ulaganja nadzire etički investicijski odbor, čime se sprječava neodgovorno upravljanje sredstvima. Napravljena je i revizija nekretnina, odnosno preispitano upravljanje nekretninama, što je dovelo do povećanja prihoda i bolje procjene tržišne vrijednosti imovine. Razriješene su i porezne obveze.

Vatikanske vlasti platile su poreze Italiji, što pokazuje posvećenost financijskoj odgovornosti. Godine 2021. Vatikanska banka dobila je najvišu ocjenu od europskog tijela za nadzor borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma Moneyval. Međutim, papa Franjo nije uspio u potpunosti ukloniti deficite, što ostaje velik izazov za njegova nasljednika.

Papa Lav XIV. bio je blizak saveznik pape Franje i možda će nastaviti njegov reformistički smjer. Kako god bilo, definitivno je suočen s brojnim izazovima, među kojima je i uravnoteženje vatikanskog proračuna.

Vatikan, naime, kontrolira samo vlastiti proračun, a ne i proračune Katoličke Crkve u drugim zemljama i ima ograničene izvore prihoda. Ne ubire poreze niti izdaje dugove poput obveznica ili kredita na kojima bi mogao ostvarivati kamate. Većina prihoda dolazi od opsežnog vlasništva nad nekretninama u Italiji te pontifikalnih škola i bolnica u Rimu, koji su 2022. godine generirali 65 posto od ukupno 770 milijuna eura (875 milijuna dolara) prihoda Svete Stolice.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Otprilike 30 posto prihoda dolazi iz donacija, koje su proteklog desetljeća bile relativno stabilne, u prosjeku oko 45 milijuna eura godišnje, s vrhuncem od 66 milijuna eura 2019., a preostalih pet posto prihoda 2022. dolazilo je od Vatikanske banke (Institut za religijska djela), gdje crkvene organizacije i zaposlenici drže račune, te od turizma, koji je opao tijekom pandemije COVID-a 19.

Nova nada
Vatikan nije objavio puni financijski izvještaj od 2022. godine, no posljednji računovodstveni podaci – odobreni 2024. za potrebe revizije – pokazali su operativni deficit od 83 milijuna eura, što je znatno više od manjka od 33 milijuna eura iz 2022., i manjak u mirovinskom fondu od 631 milijun eura.

Papa Lav XIV. preuzima vodstvo Katoličke Crkve u izazovnom vremenu, suočen s unutarnjim podjelama, financijskim problemima i globalnim krizama. Njegovo iskustvo, posvećenost socijalnoj pravdi i odlučnost u provođenju reformi pružaju nadu za obnovu i jedinstvo Crkve u 21. stoljeću.