Novi vrhovni poglavar 1,4 milijardi katolika u svijetu Leon XIV. morat će se suočiti s cijelim nizom problema.
Među njima su sve veći problemi s vatikanskim financijama, smanjivanje broja vjernika u crkvama u mnogim zapadnim zemljama i doktrinalne rasprave o pitanjima kao što su zaređivanje žena i uključivanje LGBTQ katolika što nagovješćuje nove podjele.
Vatikanska financijska kriza bila je među posljednjima koje su zadavale glavobolju papi Franji. Tri dana prije svoje posljednje hospitalizacije u veljači naredio je osnivanje novog povjerenstva na visokoj razini kako bi potaknuo donacije Vatikanu, koji je suočen s proračunskim manjkom i rastućim manjkom u svojem mirovinskom fondu.
Premda Vatikan nije objavio cjelovito proračunsko izvješće od 2022., zadnje izvješće iz sredine 2024. uključivalo je manjak od 83 milijuna eura, rekla su dva upućena izvora za Reuters.
Manjak u mirovinskom fondu Vatikan je 2022. procijenio na gotovo 631 milijuna eura. Od tada nisu objavljene nove službene informacije, ali nekoliko upućenih izvora reklo je za Reuters da vjeruju da je manjak mnogo veći.
Pad popularnosti u Europi
Katolička Crkva zadnjih je godina jako malo povećala broj vjernika u svijetu. Po zadnjim službenim statistikama, na kraju 2023. u svijetu je bilo 1,405 milijardi katolika, što je 1,15 posto više nego na kraju 2022. kada ih je bilo 1,389 milijardi.
Najveći broj katolika nalazi se u Amerikama – 64,2 posto stanovništva u Sjevernoj i Južnoj Americi su katolici. Slijedi Europa s 39,6 posto te Oceanija s 25,9 posto.
No, općenito, stopa krštenja novorođenčadi, ključan pokazatelj širenja vjere, najveća je u zemljama u razvoju.
Najveći broj krštene novorođenčadi na 1000 katolika, po vatikanskim statistikama, imaju Američka Samoa (71,2), nekoliko otoka u Oceaniji (37,7 do 21,8), Burundi (23,6), Kambodža (22,3), Istočni Timor (20,3) i Mjanmar (20,1).
Istodobno je broj vjernika u mnogim europskim zemljama u padu.
Njemačka biskupska konferencija objavila je ranije ove godine da je 2024. u zemlji zaređeno samo 29 novih svećenika, što je povijesno malo.
Po njihovim podacima, oko 321.000 njemačkih katolika napustilo je Crkvu te godine.
Ukupan broj katolika u Njemačkoj, koja ima 83 milijuna stanovnika, sada je manji od 20 milijuna, a nekoć su katolici činili polovicu stanovništva.
Gledajući obrasce rasta, neki kardinali koji traže novog papu mogli bi se okrenuti prema Aziji ili Africi. U tom slučaju, mogući kandidat je Filipinac Cardinal Luis Antonio Tagle.
Bivši nadbiskup Manile, kojeg je Franjo 2019. zatražio da vodi vatikanski ured za evangelizaciju, Tagle je poznat po svojem šarmu i realizmu i bio bi prvi papa istočno od suvremene Turske.
Filipini, zemlja s gotovo 115 milijuna stanovnika, gotovo su 80 posto katolički. Kada je Franjo 2014. posjetio Filipine, privukao je najveće mnoštvo u papinskoj povijesti. Misi na otvorenom u Manili nazočilo je gotovo sedam milijuna ljudi.
Ali Tagle je također bio upleten u skandal. Godine 2022. Franjo ga je smijenio s dužnosti čelnika vatikanske konfederacije 162 katoličkih organizacija za humanitarnu pomoć, razvoj i socijalna pitanja koje djeluju u više od 200 zemalja.
Franjo je smijenio cijelo vodstvo Caritasa Internationalisa nakon izvješća da je menadžment maltretirao zaposlenike. Tagleova uloga bila je u toj organizaciji gotovo ceremonijalna.
Doktrinalna pitanja
Kad je riječ o doktrinalnim sporovima, Franjo je uglavnom nastojao otvoriti Crkvu prema novim raspravama. Moglo se raspravljati o temama kao što je zaređivanje žena, što je bio desetljetni tabu.
Papa je osnovao dva povjerenstva da razmotre zaređivanje žena za đakone. Jedno od tih povjerenstava nije još završilo s radom. Franjo je također dopustio da svećenici blagoslivljaju istospolne parove, o čemu se odlučuje od slučaja do slučaja.
Njegove odluke izazvale su kritike konzervativnih katolika, uključujući nekolicinu kardinala, koji strahuju od razvodnjavanja vjere. Neki kardinali sada pozivaju na promjenu smjera.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu