Bez obzira na kritike Europske unije Bosna i Hercegovina ne može prihvatiti zahtjeve da svoje tržište u cijelosti otvori za bescarinski uvoz iz Hrvatske, ocijenio je u petak u Sarajevu predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić ističući kako je za gospodarstvenike u njegovoj zemlji jedino prihvatljivo rješenje puni reciprocitet u trgovini.

Komentirajući posljednje godišnje izvješće Europske komisije o napretku zemalja-kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u Uniji, Bojić je kazao kako su za BiH neprihvatljive kritike iz Bruxellesa zbog činjenice da ona do sada nije prilagodila privremeni trgovinski sporazum s Unijom. Ta prilagodba zatražena je nakon ulaska Hrvatske u EU s ciljem da joj se i kao članici Unije omogući nesmetani nastavak izvoza u BiH. To se posebice odnosi na prehrambene proizvode čiji je izvoz u BiH značajno opao nakon što je Hrvatska kao nova članica EU morala napustiti zonu slobodne trgovine u središnjoj Europi odnosno sporazum CEFTA.

Europska komisija od BiH traži da dopusti Hrvatskoj nastavak izvoza odnosno režima tzv. tradicionalne trgovine uz upozorenje kako bi u protivnom BiH mogle biti nametnute sankcije u trgovanju sa svim državama-članicama EU.

"Iz izvješća (EK) dade se zaključiti da se na BiH vrši pritisak da se u BiH mogu uvoziti proizvodi po osnovu CEFTA sporazuma, što je nelogično i nedopustivo", kazao je novinarima Bojić.

Najavio je kako će Vanjskotrgovinska komora BiH poduzeti korake kako bi Eurpsku komisiju uvjerila da promijeni ovakvo stajalište. "Tražit ćemo od EC da i mi nesmetano u Hrvatsku izvozimo naše proizvode, odnosno tražit ćemo reciprocitet i nećemo odustati od toga", kazao je Bojić.

Ustvrdio je kako u BiH ima pogona i proizvođača koji kvalitetom mogu ispuniti standarde što ih propisuje EU, no zbog birokratskih zapreka oni nisu u prilici dobiti dopuštenja za plasman svojih proizvoda. Kao primjer naveo je problem izvoza mlijeka. Ustvrdio je kako su provjere EU zaobišle suvremene pogone poput onih kakve u Bihaću ima "Meggle", a zabranu izvoza mlijeka iz BiH na tržište Unije temeljile su na provjeri "nekih kuća i štala" koje ne ispunjavaju propisane uvjete. "Nema nikakve logike da se, primjerice, livanjski sir ne može plasirati u Hrvatsku", ustvrdio je Bojić.

Europsku je komisiju optužio i za neprimjereni pritisak na BiH da se pridruži trgovinskim sankcijama protiv Rusije. "Ekonomski interes BiH je povećanje izvoza na sva dostupna tržišta", kazao je Bojić konstatirajući kako EU nije ponudila BiH nikakvu kompenzaciju za pridruživanje sankcijama Rusiji, a čak je najavila mogućnost kako će u BiH "po nerealno niskim cijenama" plasirati proizvode čiji je izvoz na rusko tržište zabranjen.

Predsjednik VTK BiH drži kako se o svemu s Bruxellesom može pregovarati te da stajališta EK o privremenom trgovinskom sporazumu odnosno rješavanju pitanja trgovine s Hrvatskom zapravo nisu "zakovana" te da se neki ustupci mogu dobiti.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Europska unija najveći je trgovinski partner BiH.

Na tržište Unije BiH plasira 73,5 posto svog ukupnog godišnjeg izvoza a iz EU uvozi 60 posto roba za svoje tržište.