Srbija se ove godine planira zadužiti za oko pet milijardi eura, iako je njezin vanjski dug 17,5 milijardi, a ukupne inozemne obveze države i gospodarstva narasle su na 25,54 milijardi eura, piše u subotu beogradski tisak. Pozivajući se na ocjene ekonomista, dnevnik Blic navodi da je proračunski deficit osnovni uzrok što vanjski dug raste i da je novo zaduživanje neminovnost sve dok zemlja troši više nego što gospodarstvo proizvede.

"Koliko je trenutno stanje alarmantno, pokazuje i podatak da Srbija treba otplaćivati veći iznos nego što je pred raspad imala SFRJ, koja je 1990. bila dužna 17,8 milijardi dolara", navodi ovaj list, podsjećajući da je dug Srbije u postocima već probio limit od 60 posto BDP-a. Član Fiskalnog vijeća Nikola Altiparmakov kaže za Blic da je sa povećanjem poreza, ograničavanjem rasta plaća i mirovina, te drugim hitnim mjerama štednje "kupljeno vrijeme od još godinu ili dvije dana, ali da to nije dovoljno da se dugoročno otkloni prijetnja od izbijanja krize javnog duga".

"Ili ćemo u narednih godinu ili najviše dvije godine provesti strukturne reforme ili ćemo bankrotirati", upozorava ovaj član Fiskalnog vijeća Srbije i naglašava kako je, prije svega, neophodan nastavak reformi mirovinskog sustava, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i završetak privatizacije. Vladimir Gligorov iz bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije, kaže da su problem Srbije i deficit i uvjeti kreditiranja koji niti ne mogu biti povoljni kad je razina zaduženosti zemlje iznad 60 posto.

"Obzirom da se Međunarodni monetarni fond (MMF) veoma rijetko odlučuje pozajmljivati novac za pokrivanje deficita u proračunu, a investitori sve teže pozajmljuju novac, moraju se tražiti druga rješenja, kao što je pozajmljivanje od drugih država. Kad nemate drugu alternativu kredit je uvijek skuplji, neovisno od toga iz kojih je izvora, a pozajmice od drugih država su nepovoljnije od onih koje, na primjer, daje Svjetska banka”, prokomentirao je Gligorov aktualnu financijsku situaciju u Srbiji.

Srbija je, međutim, u petak u Moskvi potpisala ugovor o ruskom državnom izvoznom kreditu od 800 milijuna dolara za gradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture, te kupnju ruskih lokomotiva, a istog dana Beograd je s ruskim dužnosnicima počeo razgovore i o realizaciji zajma od milijardu dolara za potporu državnom proračunu Srbije.

S druge strane, dvodnevni posjet Beogradu šeika Mohammeda bin Zayeda al Nahyana, prestolonasljednika Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), bio je prilika da Srbija priskrbi i znatna arapska ulaganja. Naime, potpredsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je Srbija sa UAE dogovorila poslove i ulaganja vrijedna nekoliko stotina milijuna eura – od prodaje poljoprivrednih kombinata do poslova u oblasti izvoza proizvoda vojne industrije i opreme.