Godišnja stopa inflacije u eurozoni spustila se u svibnju blizu nule pod utjecajem oštrog pada cijena energenata, pokazale su u petak prve procjene Eurostata.

Na slabašan rast cijena utjecala je imala i srezana maloprodaja u najvećem europskom gospodarstvu, Njemačkoj, koja bilježi najveći pad u posljednje tri godine. Godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), pala je u svibnju na samo 0,1 posto, s travanjskih 0,3 posto, izračunali su europski statističari.

Europske vlade su u svibnju počele ublažavati ograničenja kojima nastoje suzbiti širenje novog koronavirusa. Putovanja su i dalje drastično smanjena što znači manju potrošnju goriva. Tako su energenti prošloga mjeseca bili čak 12 posto jeftiniji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U travnju cijene su im na godišnjoj razini pale 9,7 posto.

Najviše su pak u svibnju porasle cijene svježe hrane, za 6,5 posto na godišnjoj razini. U travnju uvećane su 7,6 posto. Ako se isključi utjecaj promjenjivih cijena energenata i svježe hrane, takozvana temeljna godišnja stopa inflacije bila je u svibnju nepromijenjena u odnosu na travanj i iznosila je 1,1 posto. Među zemljama eurozone najveći je pad cijena u svibnju na godišnjoj razini bilježila Estonija, za 1,8 posto.

Najviše su porasle u Slovačkoj, za dva posto. Poticaj inflaciji nije došao ni iz Njemačke koja bilježi snažan pad osobne potrošnje. U odvojenoj objavi njemački statistički ured je izvijestio da je promet u njemačkoj maloprodaji zabilježio u travnju najveći pad od 2007. godine jer je velik broj trgovina bio zatvoren zbog pandemije koronavirusa, pokazali su u petak podaci Destatisa.

Promet se na godišnjoj razini u realnom izrazu smanjio 5,3 posto, najviše od siječnja 2007. godine. U ožujku pao je četiri posto. Ipak, valja naglasiti kako je objavljeni podatak daleko bolji od očekivanja analitičara koji su za travanj predviđali 12-postotni pad.

Na mjesečnoj razini promet u maloprodaji potonuo je 6,5 posto, znatno snažnije nego u ožujku kada je smanjen 1,2 posto. Očekivalo se da će pasti 14,3 posto posto. Silaznu putanju prometa ublažila je snažna potražnja za osnovnim namirnicama.

Tako je prodaja hrane, pića i duhana na godišnjoj razini porasla 6,2 posto, ublaživši utjecaj 14,5-postotnog smanjenja prodaje široke kategorije neprehrambenih proizvoda. U Destatisu izdvajaju 70,7-postotni pad potražnje za tekstilom, odjećom, cipelama i kožnom galanterijom, najveći od 1994. godine. Snažan pad prometa bilježile su i robne kuće, za 40,3 posto u odnosu na prošlogodišnji travanj.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost