Eurozona završava 2025. u slabijoj formi nego što su sugerirali optimistični podaci s kraja ljeta. Najnoviji podaci PMI-ja (indeks menadžera nabave) pokazuju da industrija ponovno vuče gospodarstvo prema dolje, dok se usluge još drže, ali gube zamah.

HCOB-ov (Hamburška komercijalna banka) preliminarni kompozitni PMI za eurozonu koji izrađuje S&P Global, pao je u prosincu na 51,9 bodova, s 52,8 u studenome, na najnižu razinu u tri mjeseca. Indeks je znatno ispod konsenzusa Reutersove ankete od 52,7, ali je istodobno 2025. označio prvu cijelu kalendarsku godinu iznad granice od 50 bodova, koja dijeli rast od pada, još od 2019. godine.

Povećana zaposlenost

Unatoč povećanim američkim carinama i povišenoj geopolitičkoj neizvjesnosti, gospodarstvo zajedničke valute većim je dijelom godine pokazivalo otpornost. U završnici 2025. ipak se razotkriva slabost industrijske jezgre, dok usluge ostaju jedini ozbiljniji oslonac rasta. Glavni ekonomist HCOB-a Cyrus de la Rubia istaknuo je da je “slabija izvedba u prvome redu posljedica njemačke industrije, gdje se pad produbio”, dok se u Francuskoj naziru “znakovi opreznog oporavka industrije, iako jedan mjesečni podatak ne treba precjenjivati” – PMI 50,6 u prosincu, prvi znak oporavka nakon četiri godine kontrakcije (PMI <50 od 2021.). Zaključio je da “pista za ulazak u novu godinu izgleda prilično nestabilno”.

Proizvodni sektor eurozone ušao je u drugi uzastopni mjesec pada. Proizvodni PMI smanjio se s 49,6 u studenome na 49,2 u prosincu, što je najniža razina od travnja i ispod očekivanih 49,9 bodova. Podindeks proizvodnje, koji ulazi u kompozitni PMI, prvi se put u deset mjeseci spustio ispod 50, a nove narudžbe pale su najbržim tempom od veljače. Sektor usluga “odrađuje glavninu posla”, ali i ondje je primjetno slabljenje. Indeks usluga pao je s 53,6 na 52,6 bodova, ispod tržišne prognoze od 53,3. De la Rubia smatra da će usluge i iduće godine imati “stabilizacijsku ulogu za gospodarstvo u cjelini”, ali napominje da će “pravi zamah biti moguć tek ako se proizvodnja ponovno učvrsti”.

Unatoč blažem rastu aktivnosti, poduzeća su u prosjeku nastavila povećavati broj zaposlenih, i to nešto brže nego prethodnih mjeseci, što sugerira da tržište rada u eurozoni zasad ostaje relativno otporno. Istodobno su se cjenovni pritisci pojačali: ulazni troškovi rastu najbrže od ožujka, a izlazne cijene ubrzavaju, premda ukupna inflacija i dalje oscilira oko cilja Europske središnje banke od dva posto. Anketa Reutersa među ekonomistima sugerira da će ECB, uz inflaciju blizu cilja i rast koji se hladi, zadržati ključne kamatne stope nepromijenjenima barem do 2027. godine. To produljeno razdoblje statusa quo naglašava koliko je središnja banka oprezna nakon agresivnog ciklusa podizanja kamata iza sebe.

Najnoviji podaci potvrđuju da je Njemačka, najveće gospodarstvo eurozone, središnja točka usporavanja. Njemački preliminarni HCOB-ov kompozitni PMI pao je u prosincu na 51,5 bodova (s 52,4 u studenome), najnižu razinu u četiri mjeseca. Iako sedmi mjesec zaredom ostaje iznad 50 bodova, tempo rasta vidljivo usporava.

Uslužni sektor i dalje raste, ali najsporijim tempom od rujna: PMI usluga spustio se na 52,6 s 53,1. Pružatelji usluga bilježe najslabiji rast novih poslova u posljednja tri mjeseca, što upućuje na oprez potrošača i poduzeća pri ugovaranju novih projekata. Istodobno, industrijske narudžbe padaju najbržim tempom od siječnja, uz osobito slabu inozemnu potražnju. Proizvodni PMI u Njemačkoj dodatno je skliznuo dublje u teritorij kontrakcije, s 48,2 na 47,7 bodova. De la Rubia taj je rezultat sažeo komentarom: “Kakav kaos, mogao bi netko reći, gledajući daljnje pogoršanje u industriji.” Poslovno povjerenje ukupno je palo na najnižu razinu u osam mjeseci, pod teretom ekonomskih briga i geopolitičkih rizika.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Izbjegavanje recesije

Zanimljivo je da se raspoloženje unutar samog industrijskog sektora blago popravilo, dosegnuvši najvišu razinu u šest mjeseci. Ekonomski stručnjaci to povezuju s najavljenim infrastrukturnim ulaganjima, reformama za smanjenje birokracije i planovima za jačanje obrambenih kapaciteta njemačke vlade. De la Rubia, međutim, upozorava da će se industrija “ponovno pokrenuti tek ako se ti potezi pretoče u stvaran rast novih narudžbi”.

Analize u vodećim poslovnim medijima ističu da kombinacija strukturnih problema njemačke industrije, od visokih troškova energije do slabijih ulaganja u digitalizaciju, i općeg usporavanja globalne trgovine povećava rizik da eurozona uđe u 2026. s “minimalnim, ali krhkim rastom”. U tom kontekstu, PMI iznad 50 više govori o izbjegavanju recesije nego o robusnom oporavku.