Korporativna sjedišta velikih tvrtki u Europi rastu sve više i bivaju sve raskošnija.

Europske tvrtke troše između dva i sedam posto ukupnog prihoda svoje grupe na održavanje vlastitog korporativnog sjedišta, pokazuje analiza koju je na 86 velikih multinacionalnih kompanija napravila konzultantska kuća Roland Berger. Iako se sve više poslovnih operacija odvija na Dalekom istoku i drugim područjima svijeta, čak 80 posto anketiranih tvrtki ne namjerava dislocirati, a niti smanjivati, svoju upravnu zgradu. No, kako su poslovne operacije sve više globalizirane, tako i korporacije, njih 60 posto, planira u narednom razdoblju svoje sjedište više internacionalizirati. Reprezentativna sjedišta imaju smisla samo ukoliko obavljaju "value-added" funkciju. To može biti vezano uz menadžment, uz prodaju ali i uz centralne funkcije ili takozvane "shared services". Hrvatska je još relativno daleko od globalnih korporativnih tokova, no najveća razlika je u činjenici da Hrvatska gotovo i nema multinacionalnih korporacija. 

Organizacijski problem
Kako pojašnjava Vladimir Preveden, direkotor Roland Bergera za središnju i istočnu Europu, korporativna sjedišta multinacionalnih tvrtki se sasvim razlikuju od sjedišta nacionalnih. "Nacionalne tvrtke imaju odgovornost za poslovanje u zemlji plus izvoz, ukoliko ga imaju, dok multinacionalne tvrtke imaju puno veću kompleksnost zbog same činjenice da odgovaraju za poslovanje u većem broju zemlja ili regija. To samo po sebi nosi sa sobom drugi način menadžmenta, upravljanja te pružanja potpore. Često korporacije ulaze u organizacijske teškoće kada se šire na druga tržišta jer određene točke u procesu razvoja postojeća organizacijska struktura sjedišta više ne podržava poslovanje već ga koči.

Uzrok tome je što isti ljudi te iste funkcije obavljaju na razini nacionalnog tržišta kao i za međunarodna tržišta. Raspodjela uloga nacionalno vs. grupa postaje netransparentna i nejasna. To je trenutak kada se stvaraju prava međunarodna sjedišta", kaže Preveden.Kako su hrvatske tvrtke načešće meta akvizicija nekih stranih divova, postavlja se pitanje kako se vlasnici odnose prema dotadašnjim sjedištima tvrtki u našoj zemlji. Preveden kaže da se ipak često ne ukidaju sjedišta preuzetih tvrtki zbog kulture, sigurnosti poslovanja te zadržavanja ključnog osoblja nakon preuzimanja te i iz čisto operativnih razloga. No, dodaje da se nakon nekoliko godina u suštini reevaluira status i uspjeh. Hrvatske tvrtke su u suštini premalo internacionalizirane tako da većinom postoje nacionalna korporativna središta, napominju u Roland Bergeru. 

Administracija
"Naša studija je pokazala da je iznimno važno da sjedišta ne budu viđena kao administrativna funkcija već kao institucija koja pruža 'value added' usluge za daljnji razvoj korporacije, vezano uz implementaciju strategije, monitoring napretka u ostvarivanju ciljeva, te u dizanju sinergija u korporaciji. Isto tako, važne su centralne funkcije kao što su razvoj kadrova, cash pooling, legal i slično. Što je veća korporacija, to je važnije da se implementiraju shared services kao accounting i IT", navodi Vladimir Preveden.Optimiranje te razvoj korporativnih središta multinacionalnih tvrtki i u Hrvatskoj je neprekidni proces. Stoga u Roland Bergeru vide potencijal u jasnoj raspodjeli između uloga za grupu te za zemlju, ali najveći potencijal je sigurno u rastu domaćih tvrtki na međunarodnim tržištima.