Naime, ‘rent now, pay later” (RNPL) ili u prijevodu ‘unajmi sada, plati kasnije’ je financijski model koji stanarima omogućuje da najam plate u ratama, umjesto odjednom na početku mjeseca, čime se smanjuje trenutačni financijski pritisak.

Cijeli sustav funkcionira tako da pružatelj usluge plati stanodavcu puni iznos stanarine na vrijeme, a stanar taj iznos vraća pružatelju usluge kroz rate, često s naknadama, tijekom mjeseca. RNPL stoga je posto sve popularniji u Americi.

“Najamnina je najveći trošak za milijune kućanstava. Činjenica da se ljudi okreću obročnoj otplati kako bi je podijelili je zabrinjavajuća”, kaže za CNN Ted Rossman, glavni analitičar u Bankrateu.

No, sustav ima svoje prednosti i mane. Potrebna je provjera kreditne sposobnosti korisnika, ali je ovaj princip ujedno često brži i jednostavniji od tradicionalnih bankovnih kredita. Kako ništa u životu nije besplatno, nije ni ovo. Za usluge se često naplaćuju naknade, mjesečne pretplate ili postotak od stanarine.

Mnogima je to prihvatljivo jer kada dođe dan naplate, a na računu nemaju dovoljno da platite stanarinu, ovo je opcija kojoj se okreću, usprkos svemu. U prvom redu zbog fleksibilnosti proračuna, ali i izbjegavanja kašnjenja u plaćanju. Pravo pitanje je: je li to uistinu financijsko olakšanje ili još veće opterećenje, a stručnjaci upozoravaju na skrivene troškove i rizike koji ove ponude prate kao sjena.

Pored hrane, prijevoza, održavanja i svega ostalog što život zahtijeva, stanarina dolazi kao dodatan teret i trošak. Za ljude koji žive od plaće do plaće, ovakve se usluge na prvu čine kao spas pa rast popularnosti platformi za odgodu plaćanja nije slučajan, već je izravna posljedica sve dublje krize priuštivosti stanovanja koja pogađa Ameriku.

U posljednjih pet godina, cijene stanarina u SAD-u skočile su za gotovo 28 posto, dok plaće nisu pratile taj tempo. Prema službenim podacima koje prenosi CNN, više od polovice od 45 milijuna američkih kućanstava koja žive u najmu smatra se opterećenima troškovima, što znači da na stanovanje troše najmanje 30 posto svojih prihoda.

Novi izvor prihoda

Raste interes poduzetnika za ugradnju baterija, sada je jasno i zašto

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Ovi podaci govore o tome kako obitelji nemaju dovoljno novca za štednju ili nepredviđene troškove što ih čini iznimno ranjivima na svaki ekonomski potres. Krizne situacije stoga traže krizna rješenja, a u taj vlak zarade uskočile su kompanije poput Flexa, Livblea ili Affirma.

Ako se pitate kako one ‘operiraju’, recimo da prvog u mjesecu uplate stanodavcu puni iznos stanarine, a podstanar zatim toj kompaniji vraća dug u dva ili više obroka tijekom mjeseca. Flex primjerice već ima oko 1,5 milijuna korisnika i mjesečno procesuira dvije milijarde dolara u plaćanjima stanarine, piše CNN. Potrebno je naglasiti da većina Amerikanaca prima plaću svaki tjedan, a ne mjesečno kako je, recimo, kod nas.

Prilika za laku zaradu

Onaj tko je u biznisu pak zna da je zarada bitna i da profita mora biti pa ovo nije filantropija, već ozbiljan poslovni pothvat. Tvrtke koje nude ovu uslugu ističu kako korisnicima pomažu u upravljanju novčanim tokom, ali naravno da to naplaćuju. Korisnici stoga opet imaju dodatni trošak na samu stanarinu. CNN navodi primjer Flexa te piše kako naplaćuje članarinu od 14,99 dolara, uz dodatnih jedan posto od ukupnog iznosa stanarine.

Ako korisnik primjerice plaća nacionalnu prosječnu najamninu od 1357 dolara, to bi bilo jednako 29 dolara naknada povrh najamnine svaki mjesec. Kritičari ove usluge otvoreno je nazivaju ‘prepakiranim brzim zajmovima’, a udruge za zaštitu potrošača upozoravaju da se te naknade gomilaju i da je zapravo riječ o kratkoročnim zajmovima koji najranjivije guraju dublje u dug. Osim toga, valja reći kako iza ovih fintech kompanija često stoje veliki investicijski fondovi s Wall Streeta i iz Silicijske doline, koji su prepoznali priliku za laku zaradu.

Mnogi zaključuju kako ove usluge mogu pružiti privremeno olakšanje, ali isto tako slažu se da ne rješavaju temeljni uzrok problema, a to je nedostatak priuštivih stambenih jedinica. Čak i sami pružatelji usluga to priznaju.

“Moramo biti jasni da Flex ne može riješiti krizu priuštivosti”, izjavio je Ryan Metcalf, potpredsjednik Flexov potpredsjednik za odnose s javnošću. Na cijelu ovu priču nadovezuje se i bojazan da bi široka dostupnost ovakvih kredita mogla dodatno napuhati cijene stanarina jer bi stanodavci mogli početi računati na to da podstanari imaju pristup dodatnim izvorima financiranja. Kada se sve zbroji i oduzme – na kraju dana skupa se cijena plaća da bi imali krov nad glavom.