Na “Risk Management Forumu” koji će održati u Zagrebu 19. veljače, s Poslovnim dnevnikom kao suorganizatorom, glavni govornik bit će Dan Galai. S profesorom na nekoliko vodećih svjetskih fakulteta i stručnjakom za upravljanje rizikom razgovarali smo o opasnostima koje donosi aktualna kriza te kako na nju odgovoriti.

Što poduzeća mogu učiniti kako bi se zaštitila tijekom recesije?
Iako postoje univerzalna oruđa poput analize situacije na tržištu, rezanja troškova i sl., nema jedinstvenog odgovora, nego kompanije trebaju individualno donositi odluke na temelju vlastitog poslovanja.

Što je za vas uspješno upravljanje rizikom?
Iako se često spominje da je u kriznim situacijama uspješan tzv. 0 ili “zero risk”-menadžment, dakle onaj koji svodi rizik na praktično minimalnu razinu, smatram da to nije ispravan pristup. Nekakav rizik uvijek postoji, stoga vjerujem da je potrebno ukalkulirati rizik i vidjeti u kojem stupnju nesigurnosti je kompanija izložena. Dakle, potrebno je dobro analizirati situaciju i vidjeti gdje postoji rizik. Nakon toga je nužno odlučiti gdje se zaštititi, primjerice koji dio poslovanja prodati ili ne prodati. Rizik se ne može izbjeći, no zato se može i mora donijeti odluka u kolikoj ga mjeri prihvatiti i na kojim mjestima.

Katkad se čini da u krizi domaći menadžeri mogu brže reagirati jer bolje poznaju lokalne prilike. Biste li se vi odlučili za domaći ili strani menadžment?
Ne postoji ispravan odgovor. Svakako treba učiti iz međunarodnog okruženja, no istodobno se prilagoditi lokalnim uvjetima. Ako je riječ o stranom menadžmentu, nužno je da razumije lokalne prilike.

Kako komentirate ‘risk’-menadžment velikih investicijskih banaka?
Za razliku od komercijalnih banaka koje su bile visokoregulirane, investicijske banke su imale prevelike ovlasti, odnosno njihovi trgovci imali su preveliku slobodu. Inače, ljudi kad vide negdje priliku da zarade, podcjenjuju rizik. Dakle, možemo reći da su investicijske banke podcijenile rizik.

Očekujete li znatnije promjene u investicijskom bankarstvu u nadolazećim godinama?
Apsolutno. Investicijske banke će nanovo uračunavati rizik, i to kudikamo pažljivije nego dosad, te će svakako povećati stupanj odgovornosti. Također očekujem veću kontrolu, i unutarnju i vanjsku. Zaista su potrebne i jedna i druga.

Znači li veća regulativa, kao i cjelokupna kriza, kraj za financijske inovacije?
Ne slažem se s tom konstatacijom. Vjerujem da će doći do daljnjeg razvoja financijskih inovacija, no pod većem kontrolom regulatora.

Kako upravljati financijskom globalizacijom? Koliko snažna mora biti vanjska kontrola?
Možemo reći da je financijska globalizacija medalja s dvije strane. Ona donosi koristi i povećava blagostanje u svijetu, no isto tako može dovesti do krize poput ove. Potrebno je uspostaviti globalna pravila ponašanja te je također nužna bolja koordinacija regulatora diljem svijeta.

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Intervju

Kabeli su postali strateška osnova energetske i digitalne budućnosti Europe

Što možete savjetovati ulagačima, posebice onim malim?
Savjetovao bih im da slušaju profesionalne menadžere i financijske stručnjake. Također trebaju dobro razmisliti koliko su rizika spremni prihvatiti. Čest je slučaj da mlađi ljudi nekad preuzimaju previše rizika, no svakako je potrebno dobro razmisliti o ciljevima i riziku koji se uz njih veže. Usudio bih se čak reći da je nekad možda bolje ulagati putem fondova, odnosno stručnjaka, nego pojedinačno.

Koji je Vaš savjet hrvatskim menadžerima, u financijskom i realnom sektoru?
Ostanite “cool”. Hladnokrvno analizirajte i budite racionalni. Ne zaboravite da nakon svake krize dolazi povoljno razdoblje, odnosno razdoblje prosperiteta. Čak se i tijekom krize otvaraju nove prilike.

Možete li navesti koje?
Obveznice su svakako jedna od njih. Od izbijanja krize cijene obveznica su drastično pale, a cijena koju izdavatelji plaćaju u obliku kamata rapidno je porasla. Razlika između 6 i 12 ili čak 15 posto u obliku kamata na neke obveznice je doista velika. Kapital je sada skuplji i onaj koji njime raspolaže može iskoristiti mnoge prilike. Primjerice, kompanije koje raspolažu s većom količinom gotovine sada se mogu upustiti u preuzimanja konkurentskih tvrtki. Očekuje se val preuzimanja i spajanja u svim sektorima. Nadalje, u svakoj privredi nalaze se dobre prilike za akvizicije.

Srednju i jugoistočnu Europu mnogi su percipirali kao destinacije s velikim povratom na uloženo. No došlo je do dramatičnog povlačenja kapitala?
To je točno, no uvjeren sam da će se investitori vratiti na ta tržišta, i to, prema mojim procjenama, za otprilike godinu dana. Lokalne bi vlade trebale poticati njihov povratak, a to mogu činiti, primjerice, jamstvima i subvencijama.

Rezanje troškova postaje važan čimbenik tijekom krize. U Hrvatskoj kompanije prvo smanjuju marketinške budžete, a zatim režu broj radnih mjesta. Je li to dobra strategija?
Kompanije koje i dalje posluju dobro mogle bi i te kako dobro iskoristiti situaciju kad je riječ o zaposlenicima. Naime, one imaju priliku pokupiti kvalitetne ljude kojima će možda drugdje biti smanjena plaća ili će možda dobiti otkaz. Takav scenarij očekujem i u Hrvatskoj. Također, dobra stvar u krizama jest povećanje efikasnosti. Naime, u razdoblju prosperiteta ne vidi se potreba za povećanjem efikasnosti pa je s vremena na vrijeme potrebno razdoblje u kojem će doći do izražaja nužnost veće efikasnosti. Drugim riječima, kompanije i pojedinci sada će povećati učinkovitost.

Koje ćete ključne preporuke uputiti sudionicima Risk Management Foruma?
Nakon 15-ak godina snažnog gospodarskog rasta suočavamo se s drastičnim padom gospodarskih aktivnosti. Potrebno je pratiti podatke i ekonomske parametre. Na temelju njih treba odgovoriti na nimalo lako pitanje: kako stvoriti tržište za određen proizvod? Nemoguće je izbjeći rizik, treba samo odlučiti u kojoj ga mjeri prihvatiti i gdje.

Biografija

Dan Galai
Među najpoznatijim je konzultantima čijim se savjetima koriste kompanije diljem svijet. Profesor je financija i poslovne administracije na školi za poslovnu administraciju, pri Hebrew University u Jeruzalemu u Izraelu, te gostujući profesor financija na INSEAD-u i na sveučilištu u Kaliforniji, Los Angelesu. Predsjednik tvrtke Sigma PCM, koja se bavi investicijskim bankarstvom, bio je financijski konzultant za American Stock Exchange, Chicago Board Options Exchange te za brojne druge vodeće svjetske banke i korporacije. Dan Galai suautor je uspješnice “The Essentials of Risk Management” o razumijevanju i upravljanju rizikom u korporacijama te još nekoliko djela koja se bave upravljanjem rizikom.