Naravno da se u prvom redu radi o svim tim Cezannima, Gaugainima i Van Goghovima isto kao i o Warholima, Richterima i Polockima.

Ta imena su, uz druge velike simbole razdoblja klasične moderne ali i suvremene umjetnosti i zaštitni znak ovog muzeja u Essenu. No apsolutna zvijezda otvorenja novog zdanja Folkwang muzeja u svakom je slučaju engleski arhitekt David Chipperfield ili točnije rečeno njegova nova zgrada muzeja koju već sad kritičari jednoglasno proglašavaju jednim od remek djela muzejske, ali i suvremene arhitekture uopće. Novo zdanje Folkwang muzeja odiše jasnim linijama i preciznom funkcionalnošću kako se dolikuje svim velikim arhitektnoskim djelima. U kombinaciji fasada od zelenog recikliranog stakla i betona, individualnih kubusa i izmjene vanjskog i unutarnjeg prostora, Chipperfield je na genijalan način riješio nekoliko zahtjevnih zadaća, prenosi Deutsche Welle, koje je sa sobom donijelo proširenje dosadašnjeg, za rastuću Folkwang zbirku, premalog zdanja iz šesdesetih. Prvo je u cjelokupni koncept trebalo uklopiti staru zgradu, zatim cjelokupni kompleks uklopiti u ambivalentni prostor essenskog gradskog središta te naposlijetku udovoljiti najtežem zadatku koji stoji pred jednim arhitektom muzejskog zdanja, riješiti problem prezentacije i prije svega rasvjete umjetničkih djela. Chipperfield, koji u Njemačkoj najkasnije od nadogradnje zgrade Novog muzeja na berlinskom Muzejskom otoku, uživa status zvijezde, odlučio se za svodove od mliječnog stakla koji omogućavaju najbolju moguću rasvjetu za umjetnine a to je indirektno dnevno svjetlo. No remek djela imaju svoju cijenu tako da je proširenje Folkwanga stajalo vrtoglavih 55 milijuna eura.

Guggenheim

Tragom Španjolaca
Essen i cjiela regija u godini u kojoj je Ruhrska oblast s Essenom na čelu proglašena kulturnom prijestolnicom Europe dobija zdanje koje taj rudarski grad učvršćuje na svjetskoj karti hodočašća ljubitelja umjetnosti. Gradski se oci nadaju da će smještanjem zbirke u jedno arhitektnosko remek djelo poput Chipperfieldovog postići “Bilbao efekt” koji je taj usnuli španjolski gradić doživio nakon otvaranja Guggenheima američkog arhitekta Franka Gehryja.