Srbijanska vlada spremna je velike investitore osloboditi plaćanja poreza na ostvarenu dobit na razdoblje od deset godina. To je, prema riječima Mlađana Dinkića, ministra gospodarstva i financija, nova pogodnost za privlačenje inozemnih kompanija koje žele osnovati poduzeće u Srbiji.Kako bi se mogla koristiti spomenuta pogodnost inozemne tvrtke trebaju uložiti više od 10 milijuna eura i zaposliti najmanje 200 radnika.

Primjer Jagodina
Talijanska kompanija Vibac, proizvođač ambalažnoga materijala od plastike i folije, jedna je od tvrtki koje bi mogle imati benefite od novog plana srbijanske vlade. Tvrtka je već iskazala interes da u gradu Jagodini investira između 30 i 50 milijuna eura u gradnju tvornice u kojoj bi radilo od 250 do 300 radnika. Prema riječima Dinkića, vlada je spremna podržati tu kapitalnu investiciju sa 17,5 posto ukupne vrijednosti projekta. Pored financijskih pogodnosti talijanska tvrtka se odlučila za podizanje tvornice u Srbiji, čija bi gradnja trebala započeti u ožujku, jer može izvoziti proizvode u zemlje s kojima Srbija ima ugovor o slobodnoj trgovini. Uz Rusiju, Srbija takve ugovore ima s Turskom, Bjelorusijom i Kazahstanom, a olakšan je i izvoz u zemlje Cefte, čija je Srbija članica. Uz olakšice koje daju vlada i općinske vlasti Jagodine pružaju pogodnosti u obliku besplatnog ustupanja zemljišta i neplaćanja komunalnih troškova u industrijskim zonama. Inače, Jagodina spada u gradove za koje postoji veliko zanimanje među inozemnim tvrtkama koje žele graditi proizvodne objekate. U Jagodini gdje već radi tvornica za proizvodnju cerada za automobile, izgrađena talijanskim kapitalom, bit će uloženo i deset milijuna eura za kupovinu moderne opreme namijenjene tvornici za proizvodnju kabela, svojevremenog diva u toj djelatnosti. S novom opremom proizvodnja će biti povećana, kao i izvoz s lanjskih 16 na ovogodišnja 23 milijuna eura. Zbog višegodišnjeg propadanja industrije srbijanska vlada se opredijelila za oživljavanje bivših industrijskih divova, kako bi javna poduzeća kupovala robu proizvedenu u domaćim tvornicama i na taj način pridonijela smanjenju deficita u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni.

Problem subvencija
Oslobađanje od plaćanja poreza na ostvarenu dobit predstavlja zamjenu za dosadašnji način privlačenja inozemnih ulagača putem subvencija. Vlada je do sada svakoj tvrtki plaćala od dvije do deset tisuća eura subvencije za svakog novozaposlenog radnika. Visina subvencije bila je ovisna o tome je li investicija plasirana u nerazvijeni dio zemlje gdje je poticaj iznosio deset tisuća eura ili u razvijene krajeve gdje je stimulacija bila niža. Zbog "debelog" minusa u državnom proračunu od 120 milijuna eura vlada više nije u mogućnosti subvencijama privlačiti inozemne tvrtke. Subvencioniranje je kritizirano u stručnim krugovima, jer su inozemne tvrtke zapravo kupovale domaća poduzeća sredstvima iz srbijanskog državnog proračuna. Tako je južnokorejska kompanija Yura, koja proizvodi komponente za automobilsku industriju, kupila Zastavu elektro za 2,5 milijuna eura, a od vlade je, na ime zaposlenih radnika dobila više od tri milijuna eura.