Ukrajinska središnja banka razmatra mogućnost da euro postane nova referentna valuta za ukrajinsku hrivnju, umjesto američkog dolara koji tu ulogu ima desetljećima. Guverner Andrij Pišnji potvrdio je za Reuters kako se ta promjena razmatra u svjetlu produbljivanja odnosa s Europskom unijom te rastuće nestabilnosti na globalnim tržištima, prenosi Reuters.

„Potencijalno članstvo u Europskoj uniji, jačanje uloge EU-a u osiguravanju naše obrambene sposobnosti, sve veća volatilnost svjetskih tržišta i rastuća fragmentacija globalne trgovine, sve to prisiljava nas da preispitamo je li euro prikladniji kao referentna valuta za hrivnju,” naveo je Pišnji. Dodao je kako je riječ o „složenom poslu koji zahtijeva kvalitetnu i višeslojnu pripremu”.

Širi cilj Europe

Europa zaustavila energetsku ovisnost o Rusiji

Dolar još uvijek dominira međunarodnom trgovinom i čini većinu svjetskih deviznih rezervi. Mnoge zemlje, uključujući Saudijsku Arabiju i Hong Kong, i dalje vežu svoje valute uz dolar. Ipak, pod administracijom predsjednika Donalda Trumpa Sjedinjene Američke Države pokrenule su trgovinski rat uvođenjem najviših carina u posljednjih sto godina, što je dovelo u pitanje dugoročnu ulogu dolara kao globalne rezervne valute.

Ukrajina se već četvrtu godinu bori protiv ruske invazije, a tijekom Trumpova predsjedničkog mandata doživjela je i privremenu obustavu američke vojne pomoći. S druge strane, europski čelnici najavili su jačanje vojne potpore Kijevu kako bi ukrajinska vojska postala temelj buduće sigurnosti zemlje, iako je napredak spor i otežan.

U međuvremenu je Ukrajina sklopila sporazum koji SAD-u omogućuje povlašteni pristup ugovorima o eksploataciji ukrajinskih minerala te financiranje obnove zemlje. Od Trumpova povratka u Bijelu kuću, vrijednost dolara u odnosu na košaricu najvažnijih valuta pala je za više od 9 posto, jer se investitori povlače iz američke imovine.

Pojedini stručnjaci upozoravaju da snaga dolara ne bi smjela automatski biti povezana s njegovim statusom rezervne valute, no povijesno gledano, taj status bio je često vezan uz sigurnosne i vojne saveze sa SAD-om.

Andrij Pišnji naglasio je da transakcije u dolarima i dalje dominiraju u svim segmentima deviznog tržišta, ali i da udio onih denominiranih u eurima raste, zasad umjereno. Detalje nije iznosio. Ukrajina je uvela hrivnju 1996. godine i od tada se oslanjala na dolar kao osnovu valutne politike.

Neposredno nakon ruske invazije 2022. godine, središnja banka uvela je kontrolu kapitala i fiksirala službeni tečaj hrivnje na oko 29 prema dolaru. Zbog fiskalnih neravnoteža bila je prisiljena na devalvaciju. U listopadu 2023. prešla je s čvrstog valutnog sidra na upravljani režim, gdje se dolar i dalje koristi kao mjerilo za intervencije i ublažavanje kolebanja tečaja.

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

Financije i ulaganja

Ćosić: Gledamo koju nijansu ‘zelene’ boje ima projekt, a digitalizacija je veliki plus

Europska unija otvorila je pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom prije gotovo godinu dana, no predstoji dug i zahtjevan proces. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u veljači kako bi Ukrajina mogla postati članica do 2030. godine, pod uvjetom da nastavi s reformama pravosuđa i političkog sustava. Moldavija je u međuvremenu, početkom 2025., već zamijenila dolar eurom kao referentnu valutu za moldavski lej.

Pišnji očekuje da će se ukrajinsko gospodarstvo u iduće dvije godine blago oporaviti, s predviđenim rastom između 3,7 i 3,9 posto, zahvaljujući jačim vezama s Europom i postupnoj normalizaciji uvjeta. Ipak, gospodarski izgledi uvelike ovise o razvoju rata.

„Brz završetak rata bio bi pozitivan scenarij s dobrim gospodarskim ishodima, naravno, uz uvjet da uključuje i sigurnosna jamstva za Ukrajinu,” rekao je Pišnji. „Ipak, važno je priznati da bi gospodarske koristi završetka rata vjerojatno zahtijevale vrijeme kako bi se u potpunosti ostvarile.”

Ukrajina se i dalje snažno oslanja na vanjsko financiranje. Pišnji je istaknuo da ove godine očekuju 55 milijardi dolara pomoći, što bi trebalo pokriti proračunski deficit i omogućiti stvaranje fiskalne rezerve za nadolazeće godine, kada se očekuje postupno smanjenje pomoći. Prema projekcijama, Ukrajina bi mogla primiti 17 milijardi dolara u 2026. i 15 milijardi u 2027.

U tom kontekstu, sve se više raspravlja o potrebi usklađivanja monetarne politike s europskim institucijama. Ako Ukrajina formalizira prelazak na euro kao referentnu valutu, to bi bio jedan od najkonkretnijih koraka prema monetarnoj integraciji s Europskom unijom, čak i prije službenog članstva.

Zahtjevi pregovarača

Stoji li iza kaosa na globalnim deviznim tržištima pritisak Bijele kuće?