Pecajte tamo gdje su velike ribe, kaže Michael Rouse, glavni izvršni direktor tvrtke International Inpost, sjedeći pred novinarima usred Londona. A gdje bi velike ribe bile, nego na burzi. Ovaj put riječ je o onoj londonskoj.

Velebna je to institucija smještena iza procvjetanih magnolija katedrale sv. Pavla, jedna je od najvećih i najstarijih u Europi. Na njoj je izlistano više od 1500 kompanija iz više od 100 zemalja i jedina je europska burza u Top 10 svjetskih, kažu nam.

Širenje na druga tržišta

Zanimljivo, 50 posto poslova na dnevnoj bazi realizira se u posljednjih pet minuta radnog dana, odnosno 25 posto u prvih 60 sekundi tih pet minuta. Ako ćemo još malo o statistici, recimo da se 54 posto IPO-a, iliti onih koji su prvi put tamo izlistani, na Londonsku burzu i vraća, dok su 35 posto izlistanih strane kompanije. Zašto je ona uopće značajna, i to baš za strance? Odgovor je vrlo jednostavan. Naime, iako Ujedinjeno Kraljevstvo više nije dio Europske unije, ova burza mnogima je odskočna daska za druge zemlje engleskoga govornog područja i Commonwealtha te ostala strana i veća tržišta.

Štoviše, nakon Brexita UK je ostao značajan igrač u Europi i dalje privlači globalnu pozornost i investicije, sve više postaje hub za inovacije, poduzetnike i prilike. Sam London sjedište je velikih međunarodnih banaka, financijskih institucija i tehnoloških divova, ali UK nije samo London. Pored metropole, i okolni gradovi nude mogućnosti, a među njima je Coventry koji ima bogatu tradiciju inženjerstva i proizvodnje i danas se nalazi na čelu moderne industrije.

Poznat je po istraživanju i razvoju, osobito u naprednoj proizvodnji i održivim tehnologijama. Nedaleko od njega je Sheffield, dugo poznat po svojoj industriji čelika, a danas se razvio kao središte inovacija i održivosti. Fokus je sada na zelenoj energiji i digitalnoj transformaciji. Ovaj potez zatvara Manchester, grad koji nije poznat samo po nogometu, Cityju, Unitedu i Jošku Gvardiolu, već je i sinonim za ambiciju, kreativnost i otpornost. Središte je digitalnih medija i napredne proizvodnje te je druga najveća regionalna ekonomija UK-a.

Istina je da je odlazak iz EU-a označio razdoblje neizvjesnosti za mnoge europske tvrtke, međutim, za poduzeća iz srednje i istočne Europe Brexit je poslužio kao poticaj za strateško širenje na britansko tržište. Ujedinjeno Kraljevstvo treći je najveći primatelj stranih izravnih ulaganja (FDI) u svijetu, s ukupnim priljevima koji premašuju 3,3 bilijuna američkih dolara, što čini impresivnih 6,4 posto globalnog obujma FDI-ja.

Tvrtke iz srednje i istočne Europe obično ulaze na tržište Ujedinjenog Kraljevstva u područjima gdje postoji jasno definirana niša i dokaziva lokalna potražnja. Najveći broj projekata dolazi iz sektora IT-a i digitalnih usluga – oni čine četvrtinu svih projekata koje u UK-u provode tvrtke iz srednje i istočne Europe. Drugi stup čini sektor infrastrukture, prometa i zaštite okoliša, koji čini oko 15 posto projekata tvrtki iz regije, ali također stvara gotovo polovicu svih novih radnih mjesta koje ti investitori otvaraju.

Kako treće područje izdvaja se medicinska, farmaceutska i biotehnološka tehnologija. Iako čine manje od deset posto projekata u regiji srednje i istočne Europe, njihova važnost raste. U cijeloj toj priči sa svojim investicijama prednjače Poljaci koji su dali ogledni primjer poslovanja zemljama u okruženju. Od 2020. do 2025. pola projekata CEE regije na Otoku bilo je upravo iz Poljske.

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

Kada je pak riječ o Hrvatskoj, gospodarski odnosi s UK-om posljednjih godina bilježe stabilan rast. Ukupna robna razmjena Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine, bez Sjeverne Irske, u 2024. godini iznosila je 416,3 milijuna eura, što je rast od 11,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatski izvoz dosegnuo je 269,7 milijuna eura, dok je uvoz iznosio 146,6 milijuna eura, čime je ostvaren suficit od više od 123 milijuna eura. Osim toga, britansko tržište jedno je od najvažnijih za hrvatski turizam, posebno u segmentima nautike, kulturnog i luksuznog turizma.

Besplatni muzeji

Kada smo kod turizma, i London tradicionalno ima što za ponuditi. Od sjajne moderne arhitekture, do prepoznatljivih kućica od cigle. Činjenica je da ta crvena boja malo razbije monotoniju kiše i sivila, a nema mnogo sretnika koji tamo uspiju doći i doživjeti savršeno proljetno vrijeme sa suncem i 15 stupnjeva Celzijevih. Mi smo ipak bili jedni od tih malobrojnih. Dobro vrijeme i lokalci koriste, vidjet ćete ih stoga iza 16 sati kako pune pubove pa u odijelima i s pivom u rukama rade rezime dana.

Unutar pubova nema pušenja, što kod nas još nije slučaj na svim mjestima pa čovjek ostane ugodno iznenađen, a ne biste vjerovali koliko se možete razveseliti bocama s neodvojivim čepom. Iako mnogi na njih gledaju ispod oka jer su ponekad nepraktične, tek kada uzmete u ruku bocu – a čep ostane u drugoj, shvatite koliko ste navikli na ove “domaće”.

Ako nekome nije do druženja, opcija je uvijek kultura. Velika Britanija, posebno London, nudi brojne vrhunske muzeje s besplatnim ulazom, uključujući Britanski muzej, Victoria i Albert Museum, Tate Modern, Nacionalni pomorski muzej… O panoramskim pogledima pak i šetnjama uz Temzu ne treba trošiti mnogo riječi. London Eye, Big Ben, Tower Bridge i Buckinghamska palača nezaobilazna su mjesta kada ste u Londonu, a vjerojatno najbolji mogući kraj putovanja je smjena straže u palači pa garda prije nje krene svirati popularnu “Take Me Home, Country Roads”. Tako je završio i ovaj put po Otoku koji, usprkos odlasku iz Europske unije, i dalje diše, radi i raste s Europom.