Financijski problemi najveće privatne kompanije u Rusiji – nastali iz političke pozadine – opet su naglasili pitanje investicijske klime u toj zemlji. Kompanija Sistema koja se bavi od poljoprivrede do telekomunikacija u ponedjeljak je izvijestila banke da je u tehničkom bankrotu jer ima problema s otplatom 3,9 milijardi rubalja (66 milijuna dolara) kreditnih obveza.

Uništavanje vrijednosti

Dugovi se ne mogu otplatiti jer je sud blokirao imovinu kojom je Sistema jamčila za kredite, a to je pak posljedica sukoba s drugom najvažnijom kompanijom u zemlji – naftnim divom Rosnjeftom. Ta državna kompanija kojoj je na čelu Igor Sečin, osoba iz bliskog kruga predsjednika Vladimira Putina, tužila je Sistemu zbog navodnog uništavanja vrijednosti naftne kompanije Bašnjeft kojeg je nedavno preuzeo Rosnjeft. Državni div na sudu potražuje odštetu od čak tri milijarde dolara dok u Sistemi tvrde kako je vrijednost Bašnjefta rasla dok su oni bili njegovi dioničari. “Situacija je izravna posljedica tužbe i znalo se da će zamrzavanje naše imovine dovesti do tehničkog bankrota”, ističe u priopćenju direktor Sisteme Mihail Šamolin, a prenosi New York Times. Iz Rosnjefta nisu ostali dužni na Sistemine optužbe. “Ako Sistema želi iskoristiti sudski proces, poput zamrzavanja imovine, kako bi zavarala svoje kreditore, to mnogo govori o poslovnom stilu te kompanije”, poručio je glasnogovornik Rosnjefta Mihail Leontijev.

Politički kontekst

Tamošnji analitičari smatraju kako je slučaj lakše shvatiti ako ga se sagleda u političkom kontekstu. Naime, većinski dioničar Sisteme je milijarder Vladimir Jeftušenkov čiju imovinu Forbes procjenjuje na devet milijardi dolara. Iako se nikada nije uplitao u politiku, Jeftušenkov je kupnjom dionica Bašnjefta “stao na žulj” Kremlju. Zbog optužbi za pranje novca prilikom kupnje dionica Jeftušenkov je 2014. bio i u kućnom pritvoru. S druge strane, odšteta koju traži Rosnjeft sugerira da državne kompanije, pritisnute sankcijama, traže druge izvore novca.

Ovaj sukob uzrokuje mnogo štete investicijskoj atraktivnosti Rusije, kaže profesor Aleksandar Abramov. “Slučaj može stvoriti presedan da svaka aktivnost neke kompanije u prošlosti može biti upitna, a imovina oduzeta”, kaže 
Abramov.