Švicarci s ponosom tvrde da je za njihovu zemlju zlato ono što je vino za regiju Bordeaux u Francuskoj. No zahvaljujući crnom merlotu koji se proizvodi na brežuljcima u okolici ovoga grada na jugu Švicarske, ova zemlja ima i zlato i vino.

Pravo zlato je tu jer se na švicarskom tlu nalaze četiri najveće tvornice za preradu zlata u kojima se oko trećine ukupne količine zlata na svijetu izlijeva u zlatne poluge, od toga čak tri u gradu Mendrisio. A i vino je tu jer se u posljednjih desetljeća ova regija u kojoj se govori talijanskim jezikom utvrdila kao najuspješnija vinarska regija u Švicarskoj, a lokalni merlot ostavio snažan otisak na švicarskom vinskom tržištu.Prema riječima 40-godišnjeg Luigija Zaninija mlađeg, čiji je otac 1980-ih pokrenuo proizvodnju vina nakon desetljeća uvoza talijanskih vina, taj merlot je "kralj, kraljica, kraljević i cijelo plemstvo". Tvrtka Vinattieri Ticinesi kojom upravljaju on i njegov otac trenutno je najveća švicarska vinarija s godišnjom proizvodnjom od oko 500.000 boca tekućeg zlata. Na drugom kraju grada u brzorastućoj tvornici okruženoj betonskom ogradom visokom oko dva metra Erhard Oberli bavi se pravim zlatom u svojstvu izvršnog direktora tvrtke Argor-Heraeus, jednoj od najvećih tvornica za preradu zlata kroz koju godišnje prolaze stotine tona toga metala. Kaže da prerada zlata ovdje cvjeta zbog blizine Italije, u kojoj je draguljarstvo jedna od glavnih djelatnosti, a radna snaga je jeftina. "Italija je tradicionalno bila najveći potrošač zlata, a godišnje je  zaprimala oko 800 tona, polovicu legalno, a polovicu ilegalno", kaže.

Ilegalni dio većim je dijelom sređen, ali usprkos tome Italija je i dalje glavni kupac, uz proizvođače nakita i satova u Švicarskoj.Cijena zlata trenutno je nadomak 1700 dolara po unci, dok je prije desetak godina iznosila manje od 300 dolara. Oberli od toga nema izravne koristi jer se njegova tvrtka bavi preradom, a ne kupoprodajom zlata. Međutim, potražnja za starim i novim zlatom je vrtoglavo porasla, pa se sada mora pozabaviti projektom proširenja tvornice u vrijednosti od 32 milijuna dolara, kao i rastom broja zaposlenika na 229 sa 152 prije pet godina.I zlato i vino hrane se ovdašnjim prosperitetom koji je u oštroj suprotnosti padu u okolnim regijama, pri čemu je najupadljivija sjeverna Italija, dugogodišnji pokretač europskog gospodarstva.Mendrisio je sa svojim šarmantnim uličicama u starome centru okruženom najsuvremenijim tvornicama, a sve smješteno u dolini okruženoj vinogradima, već dugo magnet za Talijane u potrazi za poslom. Italiju more posljedica dužničke krize, pa je broj nezaposlenih Talijana uvelike porastao. Posljednjih godina europske granice postale su jako propusne pa svakoga dana više od 7500 Talijana stvara gužvu na cestama na putu za posao u Mendrisiju, koji broji samo 11.600 stanovnika.

Prije desetak godina, prije nego što je Švicarska potpisala niz sporazuma s EU kojim su ukinute pogranične kontrole, stanovnici ovoga grada uglavnom su bili nestručni radnici koji su se bavili poljoprivredom ili građevinarstvom, ali sada ovdje obitavaju vrlo stručni ljudi kao što su inženjeri, kemičari i računovođe. Meinrad Perler je sin poljoprivrednika iz zapadne regije Švicarske u kojoj se govori francuskim jezikom, a koji se odlučio na karijeru u bankarstvu. Kada je to 1980-ih propalo, svoju je strast, vinarstvo, ostvario u Mendrisiju. "Ovo nije idealna lokacija zbog prevelike količine padalina u pogrešnom godišnjem dobu i vrućih, suhih ljeta", kaže. Klima nije spriječila ovog 75-godišnjaka da izgradi carstvo čija godišnja proizvodnja iznosi 210.000 boca vina, uglavnom merlota. Od 14 zaposlenika, njih osam su Talijani, uključujući glavnog enologa. Kada je nedavno objavio oglas za računovođu, primio je 132 molbe, a preko dvije trećine njih došlo je iz Italije. "Talijani su spremni prihvatiti i posao za koji su prekvalificirani", kaže, i to za manje novca. U vinariji Zanini, polovica od ukupno 72 zaposlenih su Talijani koji žive s druge strane granice.

"Pokušavamo naći zaposlenike iz regije Ticino", u kojoj se Mendrisio nalazi, kaže Zanini, "ali u Italiji valjda ima više želje za poslom".U tvornici Argor-Heraeus Oberliju prijeko su potrebni inženjeri, kemičari i metalurzi koje ne može pronaći u zemlji. "U Italiji vlada kaos, a s obzirom na visoku nezaposlenost lako je naći mlade i školovane ljude obrazovane na institucijama kao što su Milansko tehničko sveučilište." Oko dvije trećine zaposlenika u njegovoj tvornici su Talijani. Naravno da ima i koristi od zapošljavanja Talijana, kao što su niže plaće. Nedavno je švicarski ured za službenu statistiku objavio podatke prema kojima je prosječni prihod Švicaraca 55.000 dolara, dok prosječni prihod Talijana koji rade u Švicarskoj iznosi oko 48.000 dolara.Premda ovaj nesrazmjer živcira švicarske radnike koji strance vide kao konkurenciju, poslodavci razliku smatraju opravdanom. "Porezi su u Italiji niži nego u Švicarskoj", tvrdi Marko Nauer (49), stručnjak za metale u tvornici Argor-Heraeus, koji je također zadužen za zapošljavanje, a u Italiji su i troškovi života niži. 

John Tagliabue, The New York Times

Prednosti

Bolja kvaliteta života

Za neke nije u pitanju samo novac. Prošloga rujna je Roberta Pellin, koja živi u talijanskom gradiću Olgiate Comasco, 20 minuta vožnje od Mendrisia, otvorila cvjećarnicu u pješačkoj ulici Corso Bello u starom centru grada nakon 25-godišnjeg cvjećarskog iskustva u Italiji. "Pomno sam sagledala situaciju i došla do zaključka da je u Švicarskoj sve mnogo lakše", kaže 44-godišnja Roberta Pellin. Objašnjava da je talijanska birokracija zamorna, a u Švicarskoj je sve puno profesionalnije. Nadalje, prema švicarskom zakonu nedjelja je neradni dan, za razliku od Italije, u kojoj su trgovine otvorene svih sedam dana u tjednu. "Imam dvoje djece", objašnjava Roberta. "U pitanju je kvaliteta života."

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa