S hranom koju Europa i SAD svakodnevno bacaju mogli bi se nahraniti svi gladni u svijetu i da ih je tri puta više nego danas. Svaka druga glavica salate, svaki drugi krumpir, svaka druga rajčica i svaki peti kruh – u industrijskim zemljama svakodnevno oko 50 posto živežnih namirnica, iako su još uvijek u jestivom i dobrom stanju, završava na otpadu. Na svjetskoj razini gotovo trećina, odnosno 1,3 milijarde tona hrane, baci se tijekom cijele godine, a istodobno više od 20.000 djece mlađe od pet godina umire svakoga dana od gladi.

Kako piše Glas Slavonije, svake godine se samo u zemljama Europske unije baca 90 milijuna tona hrane, a u Hrvatskoj se, procjena je stručnjaka, godišnje u smeće baci čak 400.000 tona hrane – 90 kilograma po glavi stanovnika. Riječ je o namirnicama vrijednima oko četiri milijarde kuna.

Stoga je usvojen novi globalni standard za mjerenje gubitka i bacanja hrane koji bi trebao pomoći zemljama da intenziviraju napore kako bi efikasnije skladištile, transportirale i konzumirale hranu.

Na putu od mjesta proizvodnje do mjesta konzumacije kvari se, odnosno baca, otprilike trećina hrane mjereno masom, u vrijednosti do 940 milijardi dolara godišnje, procjenjuje specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO.

Proces utvrđivanja standarda za obračun izgubljene i bačene hrane i za podnošenje odgovarajućih izvješća predvodio je Svjetski institut za resurse, a u njemu su sudjelovali i Forum za potrošačku robu, FAO, Program Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP) i Svjetsko poslovno vijeće za održivi razvoj.