Budući da u Srbiji ne postoji jedinstvena i cjelovitu evidencija o broju i strukturi zaposlenih na privremenom radu u inozemstvu, Uprava Ministarstva vanjskih poslova za dijasporu procjenjuje da u Rusiji na crno radi oko 15.000 građana Srbije.

Međutim, o njima ne postoji evidencija jer u toj zemlji borave kao turisti.  To je najteži primjer nezaštićenosti srpskih radnika u inozemstvu pa je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračku i socijalnu politiku pripremilo prijedlog zakona o uvjetima za upućivanje zaposlenih na privremeni rad u inozemstvo i njihovoj zaštiti, koji je vlada Srbije uputila u Skupštinu Srbije na usvajanje, javlja novosadski Dnevnik. Najveći je broj srpskih radnika zaposlenih u inozemstvu iz sektora građevinarstva, a s otvaranjem tržišta Srbije prema stranim investitorima i multinacionalnim kompanijama, pojavili su se i novi oblici odlaska na rad izvan zemlje koji nisu obuhvaćeni zakonskom regulativom, kao što je međukompanijsko kretanje.

Mnogi radnici koji bez znanja države i njene zaštite odlaze na rad u inozemstvo, posredovanjem ilegalnih agencija za zapošljavanje ili pojedinaca koji ih vode da rade na crno, često ostanu bez zarade i borave u potpuno neprihvatljivim uvjetima. Predloženim zakonom o uvjetima za upućivanje zaposlenih na privremeni rad u inozemstvo i njihovoj zaštiti posebno je uređena zaštita maloljetnika, a predviđa se i obveza poslodavca da radniku kojeg upućuje na privremeni rad u inozemstvo osigura zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje, kao i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, sigurnosti i zdravlja na radu, te smještaj, prehranu, lokalni prijevoz za dolazak i odlazak s posla i druge uvjete.