Nakon niza godina kontinuiranog rasta štednih uloga građana, u Sloveniji se ove godine bilježi manji pad, pa je štednja kućanstava u tri najveće domaće banke u prvih devet mjeseci ove godine pala za 360 milijuna eura, a samo od lipnja do rujna depoziti građana na štednim računima u Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) smanjili su se za 190 milijuna eura, navodi u ponedjeljak ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

U NLB-u, navodi list, navode pak da stanje na štednim računima građana u njihovoj banci "polako i postupno raste", pokušavajući riječima ublažiti stvarno stanje na bankarskom tržištu, navodi list.

Druge slovenske banke priznaju da dolazi do blagog pada štednje slovenskih kućanstava koja je tradicionalno bila visoka. Uzrok promijenjenog trenda štednje građana list tumači posljedicama krize, rastom nezaposlenosti i restrikcijama plaća, ali i odlijevanjem dijela štednje u poslovnice stranih banaka koje djeluju u Sloveniji jer je povjerenje u domaće banke u padu.

Prema podacima za 2011. godinu koje su slovenska središnja banka i statistički zavod objavili uz ovogodišnji svjetski dan štednje, Slovenija se sa bruto štednjom prosječnog kućanstva od 11,9 posto raspoloživog dohotka uvrštava na deveto mjesto u Europskoj uniji. Prva je Njemačka čija kućanstva uštede 16,7 posto raspoloživog dohotka.

Bruto štednja slovenskih kućanstava u odnosu na raspoloživi dohodak bila je najviša 2006. godine, kad je iznosila visokih 17,5 posto, dok je prosjek u EU-u bio 11 posto.