Građani Srbije u prošloj su godini izvan zemlje ostavili oko 295 milijuna eura, a dižući gotovinu s bankomata vani uzeli su još 74 milijuna eura, podaci su iz Večernjih novosti, na osnovu informacija o transakcijama iz banaka.  

Prvi iznos odnosi se na potrošnju i kupovinu proizvoda i usluga u hotelima, trgovinama, benzinskim pumpama, restoranima…, gdje god su građani provlačili kartice kao sredstvo plaćanja, našli se u stranim državama poslovno ili privatno. No, uz ono što su digli s bankomata dio im je banka i "oduzela", naplativši svako vađenje novca s tih uređaja u inozemstvu. I statistike praćenja potrošnje, proizašle iz banaka, govore da se kartice Srba izvan zemlje najčešće 'peglaju' kao i kod kuće – u uslužnom sektoru i trgovačkim centrima, no ima specifičnosti.

Iz Raiffeisena ističu da njihovi klijenti vani 17% novca potroše u zabavnom sektoru – klubovima, koncertnim dvoranama, kinima, zabavnim parkovima, a potrošnja na hranu i piće im je manje izražena.  Kad se radi o naplati usluge bankomata, većina banaka u Srbiji, osobito one koje su dio neke strane grupacije, reći će, u odgovoru Novostima, da korisnike vani neznatno košta dizanje gotovine.

Vojvođanska, dio Nacionalne banke Grčke, ima besplatno podizanje po cijeloj Grčkoj, ali je drugdje provizija 3 posto od transkacije. I plaćanje na POS uređajima je gratis. U Banci Intezi dizanje keša je 2-3 posto ovisno je li kartica ili debitna, a isto vrijedi i za Raiffeisen. Plaćanje na POS-u je gratis za klijente Inteze i Komercijalne banke, koja 2 posto naplaćuje dizanje s bankomata. Banke na Srbima zarađuju i zbog tečajnih razlika, i to najviše kad se novac vani uzima s tekućeg računa na kojem su dinari. Oni se prvo pretvaraju u eure, po prodajnom tečaju te banke ili Narodne banke Srbije.