Američki predsjednik Donald Trump izazvao je novu diplomatsku buru i zaoštravanje sigurnosne krize na Bliskom istoku nakon što je, u nizu objava na društvenim mrežama, otvoreno sugerirao mogućnost “promjene režima” u Iranu.

Ta izjava dolazi neposredno nakon što su Sjedinjene Države izvele zračne napade na tri ključna iranska nuklearna postrojenja, čime su dodatno produbile već postojeći sukob između Irana i Izraela.

’Odgovor koji će požaliti’

U ranojutarnjim satima 22. lipnja američki B-2 bombarderi i podmornice izveli su koordinirane napade na Fordow, Natanz i Isfahan – postrojenja koja čine okosnicu iranskog programa obogaćivanja urana. Fordow je posebno značajan jer je smješten duboko pod zemljom, a za njegovu destrukciju korištene su “bunker buster” bombe GBU-57, jedine takve vrste na svijetu sposobne probiti tako utvrđene ciljeve.

Pentagon je operaciju nazvao “izvanrednim uspjehom” koja je, prema riječima ministra obrane Petea Hegsetha, “devastirala iranski nuklearni program” bez ciljanih napada na iranske trupe. Trump je napad opisao kao “povijesni trenutak za SAD, Izrael i svijet”, ističući da je “iranski nuklearni program sada uništen”. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi osudio je napade kao “ozbiljno kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a”, naglašavajući da su “sve opcije na stolu” za iranski odgovor.

Teheran je odmah nakon američkih udara ispalio nove projektile prema izraelskim ciljevima, a iranski vojni vrh poručio je da su njihove snage “u potpunosti ovlaštene odgovoriti na američke interese gdje god se nalazili”. Iranska Revolucionarna garda upozorila je SAD na “odgovor koji će požaliti” koji bi mogao uključivati napade na američke baze diljem Bliskog istoka, dok su Huti u Jemenu najavili nastavak napada na američke brodove u Crvenom moru.

SAD je premjestio nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford bliže Izraelu, što dodatno signalizira vojnu spremnost i podršku saveznicima u regiji. Humanitarna situacija u Pojasu Gaze, koji je već bio izuzetno ranjiv, dodatno se pogoršava zbog izraelskih i iranskih udara, a UN upozorava na moguću katastrofu s velikim brojem civilnih žrtava.

Svjetski čelnici reagirali su podijeljeno. Izrael je pohvalio Trumpovu “odvažnu odluku”, premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je Izrael blizu ostvarenja ciljeva svoje vojne kampanje usmjerene na neutralizaciju iranskog nuklearnog i balističkog prijetnjom. Kina i Rusija osudile su napade kao “opasnu eskalaciju” koja prijeti međunarodnoj stabilnosti. Glavni tajnik UN-a António Guterres upozorio je da je riječ o “izravnoj prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti” te pozvao na hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Europske sile – Velika Britanija, Francuska i Njemačka – pozvale su Iran na nove pregovore o nuklearnom sporazumu, dok su istodobno izrazile zabrinutost zbog mogućnosti širenja sukoba. Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je videokonferenciju s čelnicima SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Njemačke radi koordinacije odgovora na krizu.

Napadi su izazvali skok cijena nafte na svjetskim tržištima, uz strahovanja od mogućeg zatvaranja Hormuškog tjesnaca i poremećaja opskrbe energentima. Brent nafta je nakratko porasla za gotovo šest posto, a tržišta su ostala nestabilna zbog neizvjesnosti o daljnjim iranskim potezima.

Iako je Trump u svojim objavama otvoreno govorio o mogućnosti “promjene režima” – “Ako trenutačni iranski režim ne može učiniti Iran ponovno velikim, zašto ne bi došlo do promjene režima?”, napisao je na Truth Socialu – visoki američki dužnosnici, uključujući potpredsjednika Vancea i ministra obrane, inzistirali su da cilj operacije nije smjena vlasti, već “uništenje nuklearnog programa i postizanje dugoročnog dogovora”.

’Nemamo kamo pobjeći’

Sukobi između Irana i Izraela prerasli su u otvoreni američko-iranski sukob. Iranski odgovor na američke napade bio je znatno snažniji nego prethodnih dana, a broj ozlijeđenih u posljednjim napadima premašio je 805. Mnogi Iranci izražavaju duboku zabrinutost zbog budućnosti. “Naša budućnost je sumorna. Nemamo kamo pobjeći – osjećamo se kao da živimo u horor filmu”, izjavila je za Reuters Bita, učiteljica iz Kashana.

Američki napadi na iranska nuklearna postrojenja i Trumpova retorika o “promjeni režima” otvorili su novu, izuzetno opasnu fazu bliskoistočne krize. Svi pogledi sada su uprti u Teheran i Washington – hoće li prevladati diplomacija ili će Bliski istok ponovno postati poprište razornog sukoba.