Hrvatski Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) osnovan je 31. prosinca 1991. godine. Kolika je njegova važnost pokazuju podaci koje je nedavno iznio ravnatelj Željko Topić. Po tim podacima, u Hrvatskoj su četiri grane industrije koje se temelje na autorskim i srodnim pravima (ASP) ostvarile u 2004. bruto vrijednost proizvodnje od gotovo 20 milijardi kuna ili 3,5 milijardi kuna više nego dvije godine prije. To predstavlja 4,8% BDP-a Hrvatske.

Zaštita vlasništva
U srijedu je Državni zavod za intelektualno vlasništvo predstavio hrvatsku verziju javnog informacijskog internetskog servisa Europskog patentnog ureda ‘esp@cenet’, putem kojeg se može pristupiti u više od 60 milijuna patentnih dokumenata iz cijelog svijeta te dobiti čitav niz informacija, savjeta i drugog o patentima kao načinu zaštite prava intelektualnog vlasništva. Taj je uslužni internetski servis, dostupan na adresi hr.espacenet.com, predstavljen na skupu u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma pri čemu je zamjenica ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac istaknula brojne koristi pretraživanja tog servisa za domaće tvrtke i pojedince.Uz praćenje patentnih prijava u svijetu i novih proizvoda na tržištima, tu su i brojni podaci o pravnom statusu patenata, bibliografski podaci, poveznice na Europski registar patenata i drugo. Kuterovac je podsjetila i na sve veću globalnu ekspanziju sustava zaštite prava intelektualnog vlasništva u zadnjih nekoliko godina, pa tako i patenata, čemu između ostalog pridonosi globalizacija, porast broja inovacija, količine i trgovina znanja, spajanja i preuzimanja tvrtki.Iznijela je i podatke za 2006. kada je u svijetu podneseno 5 posto više patentnih prijava nego 2005. ili 1,76 milijuna, od kojih je 727 tisuća priznato. Pritom je najveći rast patenata bio u području računalne tehnologije, telekomunikacija i elektrostrojarstva, dok je trenutno, zbog porasta cijene energenata, pojačana patentna aktivnost u području energetike.U Europi je Europski patentni ured, odnosno Europska patentna organizacija (EPO), čiji je punopravni član od ove godine i Hrvatska među 34 europske zemlje, samo prošle godine zaprimio 140 tisuća patentnih prijava, od čega su 44 posto bile tzv. prve prijave. Najviše ih je bilo iz područja medicine i telekomunikacija.Kuterovac je naglasila i da je hrvatski sustav zaštite intelektualnog vlasništva, posebno njegov zakonodavni dio, već sada gotovo u cijelosti usklađen sa stečevinama EU-a te da se zadnjih godina intenzivno radi na jačanju institucionalnih kapaciteta za tu problematiku. Time se razina zaštite prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj značajno približila razini te zaštite u EU, čemu u velikoj mjeri pridonosi provedba mjera Nacionalne strategije razvoja sustava intelektualnog vlasništva za razdoblje 2005.-2010.

Nacionalna strategija
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici od 13. listopada 2005. godine usvojila Nacionalnu strategiju razvoja sustava intelektualnog vlasništva Republike Hrvatske 2005-2010, koju je predložio i čiju izradu je koordinirao Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Donošenjem Nacionalne strategije razvoja sustava intelektualnog vlasništva stvoreni su temeljni uvjeti za osiguranje razine zaštite prava intelektualnog vlasništva slične razini zaštite koja postoji u EU, te za trajno održavanje i usklađivanje razine zaštite sa svim međunarodnim obvezama i ugovorima koje je Hrvatska sklopila na tom području. Strategija bi trebala osigurati i unapređenje primjene intelektualnog vlasništva kao poluge gospodarskog rasta i pokretača znanstvenog, kulturnog i ukupnog društvenog napretka. Također, kako se navodi u obrazloženju vladine odluke jedna od glavnih zadaća predviđenih Strategijom je informiranje javnosti i povećanje stupnja javne svijesti o važnosti intelektualnog vlasništva i društvenoj koristi koju donosi uređen sustav zaštite, provedbe i primjene intelektualnog vlasništva.

Kronologija

Početak u 19. stoljeću
Hrvatska je već u 19. stoljeću imala elemente uređenog sustava intelektualnog vlasništva iako u to doba dio Austro-Ugarske. Poslije Drugog svjetskog rata sustav je djelovao u nadležnosti patentnog ureda smještenog u Beogradu.

Nakon osamostaljenja
Po osamostaljenju Hrvatske, osnovan je današnji Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Od tada Hrvatska samostalno izgrađuje sustav zaštite intelektualnog vlasništva u skladu sa svjetskim tokovima.