Dvadeset milijuna ljudi u EU nema pristup pristojnim sanitarijama i pate zbog manjka higijene s teškim posljedicama za zdravlje, kazano je ovaj tjedan u Stockholmu na međunarodnom skupu u povodu Međunarodnog tjedna voda.

“Često se misli da u Europi postoje samo bogati koji nemaju tu vrstu problema. Političari u Bruxellesu nisu svjesni opsega problema”, rekla je Sascha Gabizon, predsjednica nevladine organizacije Žene u Europi za zajedničku budućnost. To se u prvom redu odnosi na nove članice EU iz istočnog bloka, ali izolirani slučajevi postoje i u zapadnoj Europi, u Francuskoj, Irskoj ili mediteranskim zemljama. U Bugarskoj 42 posto stanovništva živi u ruralnim područjima gdje je samo dva posto kućanstava priključeno na kanalizaciju. U Rumunjskoj bez kanalizacije živi deset milijuna ljudi. Na selu samo 15 posto stanovnika ima tekuću vodu. Problem, međutim, nije u manjku novca. U idućih pet godina EU će dodijeliti 336 milijardi eura najsiromašnijim zemljama članicama, od čega je 18 milijardi namijenjeno poboljšanju sanitarnih uvjeta. Za rješenje je potrebno manje od 480 milijuna eura. Situacija u gradovima bitno je drukčija. Direktiva iz Bruxellesa iz 1991. propisuje da gradovi s više od 10.000 stanovnika moraju u potpunosti biti opremljeni sanitarijama.