EN DE

U budućnosti ćemo proizvoditi rezervne organe

Autor: The New York Times
30. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Tim znanstvenika radi na tankom crijevu kojim bi se prekinulo s intravenoznim hranjenjem dojenčadi

Umjetno tkivo u čijem razvoju sudjeluje naše tijelo

Tracy Grikscheit u rukama drži tanko crijevo i pomno ga pregledava kao da je riječ o gumi bicikla koja negdje propušta. Jedan kraj toga tankog crijeva i dalje se nalazi u jednogodišnjem dječaku čiji rumeni obrazi prikrivaju pravi razlog njegova boravka u operacijskoj dvorani Dječje bolnice u Los Angelesu. Rođen tri mjeseca prerano, obolio je od poremećaja koji se pojavljuje kod čak 10 posto djece rođene pri težini od oko 1,3 kilograma ili manje, zbog čega im odumre dio tkiva tankog crijeva.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Slučaj ovog dječaka bio je vrlo težak, pa mu je uklonjen veći dio tankog crijeva. Stoga sada Grikscheit, kirurginja, pokušava otkriti koliko preostalog tkiva može spasiti. Grikscheit je poznata po uspješnom liječenju dojenčadi čiji je jedini spas ono što ona naziva "kratka utroba" jer im je preostalo premalo tankog crijeva za normalnu apsorpciju hrane, pa su primorana hranjive tvari unositi izravno u krvotok, katkad i doživotno.U Znanstvenom institutu Saban ove bolnice Grikscheit pokušava otkriti kako stvoriti zamjensko tanko crijevo, u čemu sudjeluje i tijelo pacijenata time što hrani umjetno tkivo i potiče njegov rast. Grikscheit je predvodnica nastojanja koja se provode u istraživačkim laboratorijima diljem svijeta, a vezana su uz izradu zamjenskih organa i tkiva. Iako je vječni cilj izrade složenih organa poput srca ili jetara s ciljem smanjenja oskudice organa za transplantacije i dalje jako daleko, znanstvenici postižu zapažene uspjehe kad je riječ o izradi jednostavnijih struktura kao što su mjehuri i dušnici, sve zahvaljujući napretku spoznaja o matičnim stanicama i raznoraznim inovativnim tehnikama. Grikscheit je nedavno uspjela izraditi tkivo tankog crijeva uporabom stanica donatora. Prepreke su brojne, a ispitivanja na ljudima neće se vršiti još nekoliko godina, no ona je uvjerena da će ova tehnika biti uspješna. "Pred nama je veliki problem, ali ako ga riješimo, promijenit ćemo živote velikog broja djece", kaže.Znanstvena ekipa u njezinu laboratoriju pokuse vrši na miševima. Prvo izvade tanko crijevo, zatim ga izrežu i hrane enzimima i drugim spojevima kako bi se formirali skupovi miješanih stanica, među kojima su i matične stanice koje nalazimo u apsorpcijskoj oplati tankog crijeva te ostale stanice koje tvore čvršće vezno tkivo. Navedeni skupovi zatim se stavljaju na komad porozne biorazgradive plastike veličine otprilike gumice na olovci. Ta plastika služi kao okvir koji podupire stanice i orijentira ih, pa se oplata razvija prema unutra dok vezno tkivo raste izvana.

Tracy Grikscheit u rukama drži tanko crijevo i pomno ga pregledava kao da je riječ o gumi bicikla koja negdje propušta. Jedan kraj toga tankog crijeva i dalje se nalazi u jednogodišnjem dječaku čiji rumeni obrazi prikrivaju pravi razlog njegova boravka u operacijskoj dvorani Dječje bolnice u Los Angelesu. Rođen tri mjeseca prerano, obolio je od poremećaja koji se pojavljuje kod čak 10 posto djece rođene pri težini od oko 1,3 kilograma ili manje, zbog čega im odumre dio tkiva tankog crijeva.

Slučaj ovog dječaka bio je vrlo težak, pa mu je uklonjen veći dio tankog crijeva. Stoga sada Grikscheit, kirurginja, pokušava otkriti koliko preostalog tkiva može spasiti. Grikscheit je poznata po uspješnom liječenju dojenčadi čiji je jedini spas ono što ona naziva "kratka utroba" jer im je preostalo premalo tankog crijeva za normalnu apsorpciju hrane, pa su primorana hranjive tvari unositi izravno u krvotok, katkad i doživotno.U Znanstvenom institutu Saban ove bolnice Grikscheit pokušava otkriti kako stvoriti zamjensko tanko crijevo, u čemu sudjeluje i tijelo pacijenata time što hrani umjetno tkivo i potiče njegov rast. Grikscheit je predvodnica nastojanja koja se provode u istraživačkim laboratorijima diljem svijeta, a vezana su uz izradu zamjenskih organa i tkiva. Iako je vječni cilj izrade složenih organa poput srca ili jetara s ciljem smanjenja oskudice organa za transplantacije i dalje jako daleko, znanstvenici postižu zapažene uspjehe kad je riječ o izradi jednostavnijih struktura kao što su mjehuri i dušnici, sve zahvaljujući napretku spoznaja o matičnim stanicama i raznoraznim inovativnim tehnikama. Grikscheit je nedavno uspjela izraditi tkivo tankog crijeva uporabom stanica donatora. Prepreke su brojne, a ispitivanja na ljudima neće se vršiti još nekoliko godina, no ona je uvjerena da će ova tehnika biti uspješna. "Pred nama je veliki problem, ali ako ga riješimo, promijenit ćemo živote velikog broja djece", kaže.Znanstvena ekipa u njezinu laboratoriju pokuse vrši na miševima. Prvo izvade tanko crijevo, zatim ga izrežu i hrane enzimima i drugim spojevima kako bi se formirali skupovi miješanih stanica, među kojima su i matične stanice koje nalazimo u apsorpcijskoj oplati tankog crijeva te ostale stanice koje tvore čvršće vezno tkivo. Navedeni skupovi zatim se stavljaju na komad porozne biorazgradive plastike veličine otprilike gumice na olovci. Ta plastika služi kao okvir koji podupire stanice i orijentira ih, pa se oplata razvija prema unutra dok vezno tkivo raste izvana.

Takav oblik usađivanja stanica u okvir uobičajen je pristup u polju regenerativne medicine, odnosno tkivnog inženjeringa. No u većini slučajeva cilj je zamijeniti nefunkcionalni organ umjetnim zamjenskim, koji nakon toga u samom tijelu uraste u pravi položaj.Grikscheit je u laboratoriju imala uspjeha i s jednom drugom metodom, koja se oslanja na neki drugi dio tijela za hranjenje zamjenskog organa tijekom njegova rasta. Sa svojim timom je usadila skup stanica u omentum, membranu unutar abdomena. Ondje je taj skup stanica okružen krvnim žilama koje ga opskrbljuju hranjivim tvarima i time pozitivno utječu na njegov rast. Kako se taj skup stanica razvija u šuplje tkivo, plastika se razgrađuje. Nekoliko tjedana poslije, Grikscheit uklanja skupinu stanica iz omentuma kako bi je proučila i bolje shvatila funkcije regenerativnog rasta i razvoja. Krajnje tkivo ima sve sastavnice kao i tanko crijevo, uključujući oplatu, mišiće, živce i krvne žile. Buduće operacije uklanjanja mrtvog tkiva tankog crijeva iz pacijenata morale bi uključivati još jedan korak: dio zdravog tkiva tankog crijeva stavio bi se na obližnji stol, gdje bi tehničari hitro pripremili skup stanica za trenutačnu implantaciju u pacijentov omentum. Pacijent bi oko mjesec dana, koliko bi se tanko crijevo razvijalo, proveo na intravenoznoj prehrani, ali u konačnici, nakon rasta novog tkiva, njegova kirurškog vađenja i smještanja organizam bi se oslobodio te muke.Za cijeli postupak ne bi bilo potrebno puno novog tankog crijeva. "Organ trebate razviti samo do točke u kojoj popravljate funkciju koja je izostala", kaže Grikscheit. Bilo bi dovoljno već i pet centimetara. "Time bi se pacijent dovoljno oporavio da se može skinuti s intravenozne prehrane i konačno živjeti punim plućima."

Henry Fountain

Autor: The New York Times
30. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close