Zbog rekordno visokih cijena bakra sve više sektora, od automobilske industrije do energetike, okreće se aluminiju kao jeftinijoj i lakšoj alternativi.

tehnološki iskorak

6. srpnja operater u Hrvatskoj gasi ovu mrežu: Provjerite mobitele da ne ostanete bez interneta

Taj trend više nije samo pitanje uštede, već i ključni element u razvoju lakših električnih vozila i zelene tranzicije, a u utrku su se sada uključili i luksuzni brendovi.

Nagli skok cijena bakra na rekordne razine snažno je potaknuo tvrtke diljem svijeta da ozbiljno razmotre prelazak na jeftiniji i lakši aluminij u nizu primjena.

Iako su oba metala izvrsni vodiči električne energije i topline, ekonomska računica postala je presudan faktor.

Naime, aluminij košta otprilike četvrtinu cijene bakra, a industrijski stručnjaci navode da zamjena postaje iznimno atraktivna kada omjer cijene bakra prema aluminiju dosegne raspon od 3,5 do 4,0.

Taj je omjer u siječnju dosegnuo rekordnih 4,3, a trenutačno se drži na visokih 4,2, što mnogim proizvođačima daje jasan signal za promjenu.

Prelazak s jednog metala na drugi nije jednostavna odluka jer zahtijeva značajne troškove prilagodbe proizvodnih pogona, zbog čega tvrtke takav korak poduzimaju tek nakon temeljite analize i dugoročnog planiranja.

Glavna tehnička prepreka aluminiju je njegova niža učinkovitost; posjeduje samo 61 posto vodljivosti bakra, što znači da aluminijski vodiči moraju imati otprilike 1,6 puta veći presjek kako bi prenijeli istu količinu struje.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Međutim, ta se mana kompenzira drugom, ključnom prednošću – težinom. Bakar je otprilike 3,3 puta teži od aluminija, što lakši metal čini izuzetno poželjnim u industrijama gdje je svaki gram važan.

Najbolji primjer je automobilska industrija, posebno segment električnih vozila (EV), gdje smanjenje ukupne mase izravno dovodi do povećanja dometa vožnje s jednim punjenjem baterije. Upravo ta kombinacija niže cijene i manje težine gura aluminij u prvi plan kao metal budućnosti za masovnu elektrifikaciju.

Automobilska industrija već dugo koristi aluminij umjesto čelika za izradu karoserija i blokova motora, no zamjena bakrenih ožičenja aluminijskim relativno je novo područje koje uzima sve više maha. Pionir u ovom području bio je Tesla, koji je još 2019. počeo koristiti aluminijske žice u svom Modelu Y, a nedavno i u Cybertrucku.

Međutim, pravi pokazatelj dubine ovog trenda je odluka luksuznih proizvođača da slijede isti put. Ferrari, poznat po beskompromisnim performansama, počeo je ugrađivati aluminijske ožičenje u svoj model 296, čime je, uz smanjenje presjeka kabela, postigao uštedu od 15 do 20 posto na ukupnoj masi ožičenja. Ovaj potez signalizira da aluminij više nije samo alternativa za masovnu proizvodnju, već zadovoljava i najviše standarde kvalitete.

Njemački div BMW također je među predvodnicima, javlja Reuters, otkrivši da su prve aluminijske vodiče upotrijebili još 2011. godine u svojoj seriji 1. Od tada su postupno širili upotrebu aluminija u hibridnim i potpuno električnim vozilima, a s lansiranjem šeste generacije tehnologije eDrive, aluminijski kabeli koriste se u velikom broju i u visokonaponskim i u niskonaponskim sustavima.

Trendu su se pridružili i brojni kineski proizvođači električnih vozila poput AVATR-a, XPenga i Xiaomija, koji koriste aluminijsko ožičenje kako bi smanjili troškove i težinu svojih novih modela. Čak i Stellantis, četvrti najveći svjetski proizvođač automobila, provodi zamjenu metala u ožičenjima.

S druge strane, Toyota je izjavila da razmatra aluminij ovisno o primjeni, dok je Volkswagen poručio kako nema konkretnih planova za široku zamjenu bakra, iako aluminij koriste u specifičnim situacijama gdje nudi prednosti.

*uz korištenje AI-ja